Video
Predlog zakona o mehanizmima rješavanja poreskih sporova u Evropskoj uniji donosi potpuno novi okvir za rješavanje sporova između Crne Gore i država članica EU koji proizlaze iz primjene međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
,,Cilj je da se poreskim obveznicima omogući efikasan i pravno siguran način zaštite u slučajevima kada ista dobit ili imovina budu oporezovani u dvije ili više država”, istakli su iz Vlade, prenosi CdM.
Kako se navodi u predloženom zakonu, njime se uređuju pravila za rješavanje sporova između Crne Gore i država članica EU, kao i prava poreskih obveznika u tim postupcima.
,,Ovim zakonom se utvrđuju pravila o mehanizmima rješavanja sporova između Crne Gore i drugih država članica Evropske unije kada ti sporovi proizlaze iz tumačenja i primjene ugovora, sporazuma i konvencija kojima je predviđeno otklanjanje dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine, kao i prava i obaveze poreskih obveznika u slučaju nastanka sporova”, navodi se u članu 1 Predloga zakona.
Predlogom zakona propisano je da svaki poreski obveznik ima pravo da podnese prigovor nadležnim organima država članica radi pokretanja postupka rješavanja spora.
Prigovor se podnosi u roku od tri godine od prijema prvog obavještenja o postupcima koji mogu dovesti do oporezivanja koje nije u skladu sa međunarodnim sporazumima.
Poreski obveznik mora isti prigovor dostaviti svim nadležnim organima država na koje se spor odnosi.
Zakonom je precizirano koju dokumentaciju treba dostaviti, uključujući identifikacione podatke, poreske periode, činjenice i okolnosti slučaja, kopije poreskih rješenja, informacije o prethodno pokrenutim postupcima, kao i svu dodatnu dokumentaciju koju nadležni organi zatraže.
,,Poreski obveznik istovremeno podnosi prigovor sa istim informacijama svakom nadležnom organu i u prigovoru navodi na koje se države članice odnosi”, propisano je zakonom.
Nadležni organ u Crnoj Gori ima rok od šest mjeseci da odluči da li prihvata ili odbija prigovor, nakon čega o svojoj odluci mora obavijestiti poreskog obveznika i nadležne organe drugih država članica.
Predviđena je i mogućnost da Crna Gora spor riješi jednostrano, bez uključivanja drugih država, ukoliko za to postoje uslovi.
Ukoliko se prigovor prihvati, države članice imaju dvije godine da kroz postupak zajedničkog dogovaranja pokušaju da pronađu rješenje.
,,U slučaju da nadležni organi država članica prihvate prigovor, u roku od dvije godine od zadnjeg obavještenja o odluci jedne od država članica o prihvatanju prigovora, pokušaće da riješe predmet spora postupkom zajedničkog dogovaranja”, navodi se u tekstu zakona.
Taj rok može biti produžen za još godinu ukoliko postoji obrazloženi zahtjev neke od država.
Ako nema dogovora – osniva se savjetodavna komisija
Jedna od najznačajnijih novina jeste mogućnost osnivanja savjetodavne komisije ukoliko države ne uspiju da postignu dogovor ili ukoliko neka od njih odbije prigovor.
Komisiju čine predsjednik, predstavnici nadležnih organa država i nezavisna ugledna lica koja moraju ispunjavati stroge kriterijume nepristrasnosti i stručnosti.
Njihovo mišljenje dostavlja se nadležnim organima najkasnije šest mjeseci od osnivanja komisije, uz mogućnost produženja roka za dodatna tri mjeseca u složenijim predmetima.
,,Savjetodavna komisija ili alternativno savjetodavna komisija za rješavanje sporova dostavlja svoje mišljenje nadležnim organima država članica najkasnije šest mjeseci od dana svog osnivanja. U slučaju da smatra da je zbog složenosti spora potrebno više vremena, rok se može produžiti za tri mjeseca”, predviđeno je zakonom.
Nakon što komisija dostavi mišljenje, nadležni organi imaju dodatnih šest mjeseci da postignu konačan dogovor.
Međutim, ukoliko ni tada ne postignu sporazum, mišljenje komisije automatski postaje obavezujuće.
,,Ukoliko nadležni organi ne postignu sporazum o načinu rješavanja predmeta spora, mišljenje savjetodavne komisije ili alternativno savjetodavne komisije za rješavanje sporova je obavezujuće”, propisuje Predlog zakona.
Posebna zaštita za građane i mala preduzeća
Posebno poglavlje zakona odnosi se na fizička lica i mala preduzeća.
Njima je omogućeno da sva obavještenja, prigovore i zahtjeve dostavljaju isključivo nadležnom organu u Crnoj Gori, koji potom preuzima obavezu komunikacije sa ostalim državama članicama.
Na taj način pojednostavljuje se procedura za građane i manje privredne subjekte koji nemaju administrativne kapacitete za vođenje složenih međunarodnih poreskih postupaka.
Kazne do 40.000 eura
Predlogom zakona predviđene su i prekršajne odredbe za povredu obaveze čuvanja profesionalne tajne tokom postupka.
Za pravna lica propisane su novčane kazne od 3.000 do 40.000 eura, dok odgovorna lica i fizička lica mogu biti kažnjena novčanom kaznom od 1.000 do 4.000 eura.
,,Primjena zakona, kako je predviđeno završnim odredbama, počeće danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, čime će domaći poreski sistem biti usklađen sa evropskim pravilima o rješavanju prekograničnih poreskih sporova i zaštiti poreskih obveznika od dvostrukog oporezivanja”, zaključuje se u obrazloženju.
Preporučeno
