Video
Milutin Mićović, srpski književnik i dobitnik državne nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“, našao se u središtu spora unutar komisije. Iz zapisnika sa druge sjednice Stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac, u koji je Pobjeda imala uvid, jasno je da je Mićovićeva kandidatura dobila svega dva glasa podrške, uz šest uzdržanih članova.
Iako se činilo da je time postupak završen, na narednoj sjednici, od 23. juna u Podgorici, pitanje je ponovo otvoreno – i nakon burne rasprave komisija je izglasala da Mićović ipak ispunjava uslove. Presudnih pet glasova omogućilo mu je da se nađe među predloženima za status, uprkos protivljenju i povlačenju dijela članova, koji su upozorili da se krši procedura i ignoriše odredba uredbe kojom se status ne može dodijeliti onome ko se „nedostojno odnosi prema Crnoj Gori i njenom identitetu“.
NIJESU ZNALI
Predsjednica Stručne komisije Isidora Damjanović potvrdila je za Pobjedu da članovi ovog tijela nijesu znali da će Ministarstvo kulture i medija, mimo njihovog znanja, već u četvrtak Vladi uputiti prijedlog o dodjeli statusa istaknuti kulturni stvaralac. Ona je tim povodom uputila i pismo Ministarstvu u kojem naglašava da je komisija glasala i jasno se izjasnila o kandidatima, ali da postupak nije bio formalno priveden kraju, za što je znalo i MKM.
“Kolege su mišljenja da u formalno pravnom smislu prije dostavljanja prijedloga za dobijanje statusa, kompletna procedura u koju ulazi i izjašnjavanje o zapisnicima treba da bude zaokružena”, navodi ona.
Ističe da je upravo zato nastojala da zakaže završni sastanak komisije – kako bi se razmotrile primjedbe članova na zapisnike i unijele eventualne korekcije – prije nego što se prijedlog uputi Vladi. Međutim, kako kaže, članovi komisije o odluci Vlade saznali su iz medija.
“Čitav ovaj proces vodila sam otvoreno i bez skrivenih namjera i zato insistiram da se sve što nije jasno, pa makar to bila i odluka Vlade Crne Gore, od strane Ministarstva kulture i medija argumentovano razjasni”, naglasila je Damjanović, dodajući da je neophodno da Ministarstvo što prije zakaže sastanak sa komisijom.
Na odluku Vlade reagovala je i članica komisije Tatjana Krkeljić, koja je u dopisu upućenom Isidori Damjanović istakla da „komisija u kojoj učestvujem do dana objavljivanja odluke nije završila svoj rad u skladu sa propisanom procedurom“.
“Niti je održana sjednica na kojoj bi bio usvojen konačan prijedlog, niti su članovi Komisije potpisali zapisnik o radu, niti je potpisan ili dostavljen prijedlog sa obrazloženjem nadležnom organu. Iz tog razloga smatram netačnim navođenje da je odluka o dodjeli statusa donijeta „na prijedlog stručne komisije“, jer prijedlog u formalno-procesnom smislu još ne postoji”, kazala je ona.
Pored nje, reagovala je i članica komisije Radmila Vojvodić.
“Zatečena sam objavama u javnosti da je Vlada razmatrala prijedlog komisije za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac dok mi očekujemo termin sastanka komisije, zapisnike, obrazloženja odluka i ostalo?! Ljubazno molim za objašnjenje ukoliko je ono uopšte moguće u ovakvoj situaciji, a pitam i za termin sastanka o kojem se dogovaramo već nekoliko dana”, poručila je Vojvodić.
PROCES
Prema zvaničnim zapisnicima sa sjednica komisije, u koje je Pobjeda imala uvid, kandidatura Milutina Mićovića prošla je kroz vrlo neobičan i kontradiktoran proces. Na drugoj sjednici komisije, održanoj 17. juna na Cetinju, Mićovićeva dokumentacija razmatrana je u redovnom postupku: konstatovano je da je dobitnik državne nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ i više književnih priznanja, ali je nakon rasprave dobio podršku samo dvojice članova – Novice Đurića i Dalibora Elezovića – dok je šestoro članova ostalo uzdržano. Time je njegova kandidatura faktički ostala bez potrebne većine.
Međutim, već na narednoj, trećoj sjednici komisije, 23. juna u Podgorici, pitanje Mićovića iznenada je ponovo otvoreno, iako nije bilo u dnevnom redu – tema su bili kandidati Šerbo Rastoder i Radovan Radonjić. Najuporniji u ponovnom vraćanju Mićovića bio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore Novica Đurić, koji je insistirao da se još jednom sagledaju njegove nagrade.
U diskusiji su se pojavila dva suprotstavljena bloka: s jedne strane Đurić, Elezović, Svetlana Dragojević, Aleksandar Čilikov i predsjednica komisije Isidora Damjanović, koji su tvrdili da Mićović ispunjava uslove; s druge strane Branko Baletić, Radmila Vojvodić, Tatjana Krkeljić i Marko Eraković, koji su ocjenjivali da je nelegitimno vraćati na glasanje kandidaturu o kojoj je komisija već odlučila, da Mićović nema dovoljno relevantnih nagrada, te da su njegovi tekstovi u suprotnosti sa članom 3 Uredbe, koji zabranjuje dodjelu statusa onome ko se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori i njenom identitetu.
Nakon burne rasprave, većinom od pet prema četiri odlučeno je da se ipak ponovo glasa. Na samom izjašnjavanju Mićović je dobio tačno pet glasova za, jedan protiv i tri uzdržana – što je bilo dovoljno da mu se formalno dodijeli status istaknutog kulturnog stvaraoca.
Baletić je odmah nakon toga zatražio da se njegov potpis izuzme iz zapisnika, upozoravajući da je odluka donesena pod pritiskom i da ne želi biti vezan za njeno afirmisanje. On je u pisanom reagovanju na zapisnike sa sjednica takođe ukazao na nepravilnosti oko kandidature Mićovića. Podsjetio je da je na drugoj sjednici Mićović dobio samo dva glasa podrške – što je nedovoljno – ali da je ta ključna konstatacija izostavljena iz zapisnika. Posebno je problematizovao treću sjednicu, kada je, na inicijativu Novice Đurića, ponovo otvoreno pitanje Mićovića iako je već bilo zaključeno glasanje.
“Da mi nijesmo prihvatili njegovu kandidaturu, razumio bih prigovor – ali mi jesmo glasali i Mićović nije prošao”, naveo je Baletić, dodajući da nikakva nova dokumentacija o Mićoviću nije stigla, već su „isti papiri samo drugačije posloženi“.
On je ponovio da Mićović, pored nedostatka relevantnih nagrada, svojim tekstovima pokazuje odnos suprotan odredbi uredbe koja zabranjuje dodjelu statusa onome „ko se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom identitetu“. Posebno je kritikovao predsjednicu komisije Isidoru Damjanović, koja je omogućila ponovno glasanje.
“Vi ste donijeli odluku da se ponovo glasa, iako se o istom ne može glasati dva puta”, poručio je Baletić.
Članica komisije Radmila Vojvodić takođe je, reagujući na zapisnike, ocijenila da je rad tijela doveden u pitanje kada je na sjednici 23. juna, mimo procedure, ponovo otvoreno pitanje Mićovića. Komisija je bila zatečena „neplaniranom tačkom dnevnog reda“ i dokumentacijom označenom kao prigovor, iako je odluka već postojala.
“Žučna rasprava o legitimitetu ovog ponovnog odlučivanja presječena je tako što smo glasali ko je za, a ko protiv ponovnog odlučivanja, nakon čega ostaje krupna dilema o zakonitosti postupanja”, navela je Vojvodić.
Nakon konsultacija sa pravnicima zaključila je da je procedura narušena, te zatražila arbitražni stav Ministarstva. Na kraju je pokrenula i pitanje legitimiteta rada komisije nakon smrti akademika Aleksandra Čilikova.
POSLJEDICE
Dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca kandidatima, uključujući i Milutina Mićovića, prije nego što je komisija formalno završila svoj rad, otvara pitanje ne samo zakonitosti postupka, već i kredibiliteta same odluke. Ako Vlada odluke donosi na osnovu „prijedloga“ koji u pravno-procesnom smislu ne postoji, onda se čitav mehanizam zaštite i afirmacije kulture pretvara u puku formalnost.
U zemlji koja se i dalje spori oko svog identiteta, takvo olako preskakanje procedura nosi dalekosežnije posljedice od samog statusa – jer šalje poruku da se i zakoni i institucije mogu zaobići kad god zatreba. Nadasve, odluka Vlade da preskoči proceduru i nagradi Milutina Mićovića šalje jasnu poruku: u Crnoj Gori danas nije sporno ni osporavati njen identitet, ni zaobilaziti zakone – sporno je samo ukazati na to.
Pritisak i manipulacija procesom?
Članica Stručne komisije Radmila Vojvodić je takođe uputila primjedbe na zapisnik sa sjednice 23. juna, posebno na način na koji su zabilježeni njeni stavovi. Ona ističe da nije prihvatila tezu da je odlučivanje komisije samo formalnost, već da svaki član ima pravo na individualni, subjektivni stav i argumentaciju. Upravo zato, smatra ona, ponavljanje glasanja o istom kandidatu može predstavljati pritisak i manipulaciju procesom. Osvrnula se i na tvrdnje kolege Novice Đurića da je Mićovićeva dokumentacija „bolje posložena i dopunjena“, što vidi kao još jedno kršenje procedure.
Preporučeno
“Reagovala sam na besmisleno kićenje dokumentacije, jer sam aludirala na prednosti referentnosti nagrada nad brojem nagrada”, objasnila je Vojvodić, dodajući da je već tada upozorila na mogućnost pravnih posljedica – uključujući i eventualnu tužbu samog kandidata ili njegovog predlagača.
