Video
On smatra da je postojalo dovoljno pozicija na rashodnoj strani ovogodišnjeg budžeta u okviru kojih se mogao uštedjeti značajan dio od predviđenih 350 miliona eura, prevashodno na poziciji javnih nabavki.
Siguran sam da bi se uvođenjem drugih metodologija, poput privatno-javnog partnerstva, moglo uštedjeti 30 do 40 odsto nedostajućih sredstava – rekao je Filipović, dodajući da je kroz poslovanje IT sektora prošle godine iz Crne Gore izašlo 130 miliona eura, te da je na principu javno-privatnog partnerstva znatan dio tog novca mogao ostati u našoj zemlji.
Ušteda u budžetu se, prema njegovim riječima, mogla napraviti i limitiranjem rasta plata u javnom sektoru.
Posebno mislim na honorarne ugovore ili ugovore o djelu, gdje vi pored ,,pameti“ koju imate u određenim resorima dodatno angažujete i plaćate druge ljude. Znači da nešto nije u redu ili nijeste zadovoljni postojećim kadrovima, pa ste prinuđeni tražiti rješenja u angažovanju kadrova sa strane – naveo je Filipović, ukazujući da je Vlada došla u situaciju da se zadužuje zbog povećanih socijalnih davanja i troškova u javnoj upravi.
Pregovori i visoke kamate
Ministarstvo finansija još vodi pregovore o ovogodišnjem zaduženju sa više domaćih banaka, a odnedavno i direktno pregovaraju sa mađarskom OTP bankom, vlasnicom Crnogorske komercijalne banke, najveće kreditne institucije u Crnoj Gori. Na to su se odlučili nakon što je postalo jasno da se, zbog već prevelike izloženosti države, kod 11 domaćih banaka ne mogu zadužiti više od 150 miliona eura, što je nedovoljno za finansiranje budžetskih obaveza do kraja godine i stvaranje ozbiljnog iznosa depozita za narednu. Još nije poznato koliko će državu koštati da se zaduži kod Mađara.
Razgovori sa OTP bankom teku planiranom dinamikom, i možemo reći da je prepoznat obostrani interes za ugovaranje aranžmana. Više o samom obimu i uslovima zaduženja, saopštićemo nakon finalizacije pregovora da u ovoj fazi ne bi ugrozili pregovaračku poziciju – saopšteno je Pobjedi u Ministarstvu finansija, u kojem ističu da aktivno pregovaraju sa svim finansijskim subjektima u Crnoj Gori, te da od banaka dobijaju pozitivan signal za spremnost na saradnju sa državom radi prevazilaženja krize.
U skladu sa našim potrebama i uslovima na tržištu, sklapaćemo aranžmane koji će biti u najboljem interesu države. Što veći obim sredstava obezbijedimo ove godine, toliko ćemo stabilnije ući u narednu – naglasili su iz resora Aleksandra Damjanovića.
Za sada su ozvaničeni aranžmani sa dvije domicilne banke – Univerzal kapital, od koje će Vlada pozajmiti deset miliona eura na pet godina, sa godišnjom fiksnom kamatom od 5,5 odsto, i Erste, sa kojom su sklopili ugovor u iznosu od šest miliona, na petogodišnji rok otplate i fiksnu kamatu od 3,99 odsto plus šestomjesečni euribor. Vlada je planirala i da emisijom šestomjesečnih državnih zapisa od banaka prikupi 70 miliona.
Komentarišući uslove zaduživanja kod Univerzal kapital banke, Filipović je ocijenio da je to odličan posao za tu kreditnu instituciju.
Toj banci treba čestitati na profesionalnosti. Njima je cilj da naprave profit i oni su ovim poslom napravili maksimalan profit. Sa druge strane, da li je visoka kamata za zaduživanje države, apsolutno je visoka. Kolika će onda biti kamata građaninu ili nekom privrednom subjektu – upitao je Filipović i naglasio da u Crnoj Gori ne postoji sistem koji bi limitirao kretanje kamatnih stopa.
On tvrdi da je Vlada imala alternativu jer u inostranstvu postoji dovoljno novca, privatnog kapitala koji je moguće privući.
To je pitanje izbora ljudi koji upravljaju Ministarstvom finansija, da li su konzervativni ili liberalni ekonomisti. Ako ste konzervativni ekonomista, onda je normalno da je posao sa inostranim korporacijama i hedž fondovima za vas suviše riskantan i onda idete prema MMF-u, Svjetskoj banci i komercijalnim bankama. Ja nijesam pristalica toga – istakao je Filipović.
Pregovori Ministarstva finansija i domaćih banaka su, prema mišljenju Filipovića, pokazali svu slabost našeg sistema.
Vidljiva je slabost funkcionisanja monetarnih institucija u Crnoj Gori i Ministarstva finansija sa jedne strane, odnosno nekomunikaciju između njih. I sa druge strane, pregovori su pokazali apsolutno monopolski položaj banaka u odnosu na sve, koji im je obezbijedio upravo naš monetarni sistem – napominje Filipović.
Garancija sa uslovima
Osim sa domaćim bankama, Ministarstvo finansija aktivno pregovara i sa Svjetskom bankom (SB) o dobijanju garancije vrijedne 80 miliona eura koja bi se koristila za zaduženje u narednoj godini. Prijedlogom budžeta za 2023, koji je 15. novembra proslijeđen parlamentu, planirano je zaduženje u iznosu do 600 miliona eura.
O uslovima koje će SB postaviti Vladi kako bi joj dala traženu garanciju za sada ne žele da govore u Damjanovićevom resoru, ali ni u toj međunarodnoj instituciji. Ranije je spisak zahtjeva SB bio dugačak i kretao se od povećanja PDV-a i uvođenja fiskalizacije, preko ukidanja naknada za majke, do smanjenja broja zaposlenih u javnoj upravi za šest odsto godišnje i limitiranja njihovih zarada.
SB radi sa Vladom Crne Gore na pripremi zajma zasnovanog na politikama, kroz koji planira da podrži prioritetne reforme koje će ojačati fiskalnu otpornost zemlje i osnažiti održivi i zeleniji rast. Aktivnosti na pripremi ovog zajma su u početnoj fazi, a biće nastavljene kroz kontinuirani dijalog i saradnju u narednom periodu – kazali su Pobjedi iz kancelarije SB za Crnu Goru i BiH.
U Ministarstvu finansija navode da su radni timovi obje strane angažovani u punom kapacitetu kako bi se kreirao programski set mjera koji će omogućiti najbolju valorizaciju sredstava iz zajma.
Namjera je da se prvenstveno kroz mjere poreske politike naprave racionalizacije, koje će rezultirati obezbjeđenjem dodatnih sredstava, uz očuvanje plata i penzija, ali i nivoa najvažnijih poreskih stopa. Očekivanja su da će u narednoj fiskalnoj godini, koja za Svjetsku banku počinje nakon aprila, doći do realizacije aranžmana – istakli su iz Ministarstva.
Filipović očekuje da će SB u slučaju da izda garanciju Crnoj Gori za zaduženje u narednoj godini tražiti zaštitu.
Preporučeno
Niko vam neće dati bankarsku garanciju, a da je nije zaštitio. Vjerovatno će SB tražiti smanjivanje broja zaposlenih u javnoj upravi ili limitiranje njihovih zarada. U ovom momentu to je jedina pozicija, uz socijalna davanja i javne nabavke, na kojoj možete uštedjeti novac i vraćati ga po aktiviranju date garancije – zaključio je Filipović.
