Video
Izvor “Vijesti” je pojasnio da se radi o koncesiji sličnoj onoj kakvu Francuzi već imaju u Hrvatskoj. Firma “Bouygues” je sa preduzećem “Hrvatske autoceste” formirala preduzeće “BINA – Istra”, a 1995. godine je ta kompanija od tamošnje dobila koncesiju od 32 godine za finansiranje, građenje, održavanje i upravljanje, za 140 kilometara auto-puteva na poluostrvu Istra.
“Riječ je o dionici Jadransko-jonskog auto-puta na potezu od Čeva do petlje “Krivošije” i francuskoj kompaniji “Bouygues”. Tačan koncesioni model će zavisiti od pregovora i prometa na ovom potezu, dok se trenutno rade analize o tim detaljima”, naveo je izvor i dodao da je Memorandum o razumijevanju prvi korak u pregovorima za ovaj projekat.
Da će se budući auto-put graditi bez zaduživanja države i kroz model koncesije, prije dva dana je tokom radne posjete Francuskoj, najavio i premijer Milojko Spajić koji se sastao sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom. On nije precizirao o kojoj se dionici radi niti sa kime će potpisati dokument.
“Već sljedeće sedmice ćemo potpisati Memorandum o razumijevanju o jednoj dionici auto-puta od 24 kilometra, jedna velika novost i benefit takve dionice je što se Crna Gora neće zaduživati za izgradnju, već će biti građena po koncesionom modelu. To je jedan projekat, a drugi koji ćemo potpisati sljedeće sedmice je Univerzitetska bolnica u Podgorici”, kazao je Spajić u izjavi za Radio Televiziju Crne Gore.
“Vijesti” su Spajićev kabinet pitale o kojoj je konkretno dionici riječ, koliko je vrijedna, koja kompanija će dobiti koncesiju i kako će ona funkcionisati i da li se na ovaj način zaobilaze domaće tenderske i druge procedure. Odgovori do zaključenja ovog broja nisu stigli.
Dvije Vlade šire saradnju
Jadransko-jonski put je međunarodni tranzitni pravac koji je veza centralne Evrope sa Grčkom, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH), Crne Gore i Albanije. On je od centralne Evrope završen do Čapljine u BiH, a tamošnje i vlasti Crne Gore su ranije dogovorile da je tačka susreta mjesto Nudo u graničnom pojasu u blizini Grahova.
Crnogorski dio Jadransko-jonskog puta ima tri dionice i to Nudo-Grahovo (s petljom za priključenje na put Vilusi-Risan) -Čevo (gdje je predviđena petlja za uključenje na puteve Cetinje-Nikšić i Čevo-Danilovgrad), a zatim od Čeva do rejona sela Gradac u Lješanskoj nahiji (u blizini magistralnog puta Podgorica-Cetinje), gdje je predviđena petlja i spajanje sa auto-putem Bar-Boljare. Druga dionica je Gradac-Zaljevo kod Bara a treća dionica od Zaljeva do graničnog prelaza Sukobin.
Crna Gora i Francuska su početkom septembra prošle godine potpisale međudržavni sporazum o sprovođenju prioritetnih projekata i finansijskoj saradnji, kojim je predviđeno da će zajednički raditi na gradnji Univerzitetske bolnice u Podgorici, novog sjedišta Vlade u budućem “Montenegro business districtu”, dionicama auto-puta i brzih cesti, razvoju elektromreže i jačanju digitalne transformacije.
Skupština je zeleno svjetlo na sporazum lani dala sredinom oktobra, dok je Zakon o potvrđivanju sporazuma tada proglasio i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Vlada Francuske je dokument ratifikovala krajem 2025. godine, čime je stupio na snagu.
Prema tom dokumentu, Francuska će dati podršku na pripremi studija, kupovini mašina, opreme i materijala, dok će se za realizaciju projekata potpisivati posebni ugovori za izvoz, nabavke, usluge i građenje, koje će pripremati institucije i kompanije dviju država, uz odobrenje vlasti i poštovanje zakona.
Ističe se i da ugovori neće podlijegati procedurama domaćeg Zakona o javnim nabavkama, što znači da se kompanije iz Francuske mogu birati mimo procedura javnih nabavki. Prema članu 13 ovog Zakona, on se ne primjenjuje ako su u pitanju međunarodni ugovori sa zemljama Evropske unije koji se sprovode zajednički i na obostranu korist, ali se o svemu mora obavijestiti Evropska komisija.
“Vlada Crne Gore i Francuske obavezuju se da projekti obuhvaćeni ovim sporazumom neće dovesti do koruptivnih radnji. Obavezuju se da će se međusobno informisati čim saznaju za informacije koje izazivaju sumnju, i da će preduzeti potrebne mjere da se to ispravi, u predviđenom roku u korist Vlade Crne Gore i Francuske. U slučaju nepoštovanja ovih obaveza, Vlada Francuske zadržava pravo, prema onome što joj se čini najprikladnijim, da odbije odobravanje ugovora i/ili da obustavi isplate iz trezorskih zajmova dodijeljenih Vladi Crne Gore i/ili da zahtijeva prijevremenu otplatu cjelokupnog iii dijela trezorskih zajmova dodijeljenih Vladi”, piše u dokumentu koji su potpisale ministarka javnih radova Majda Adžović i francuska ambasadorka u Crnoj Gori An Mari Maske.
Francuzi jedini hoće bolnicu
Sporazum predviđa i da Vlada Francuske dostavi Crnoj Gori listu odabranih i kvalifikovanih francuskih izvođača radova koji su zainteresovani za projekat Univerzitetske bolnice. Vlada Crne Gore je na sjednici sredinom feburara ove godine utvrdila kriterijume za izbor,zvođača radova.
Francuzi su zatim početkom aprila obavijestili Ministarstvo javnih radova da je “Bouygues Bâtiment International” jedina kompanija zainteresovana za ovaj projekat i da ispunjavaju potrebne kriterijume.
Vlada je juče na sjednici usvojila Informaciju o projektovanju i izgradnji novog Univerzitetskog kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, uz predlog ugovora. Ističe se da je nakon svih neophodnih procedura, Vlada dala saglasnost na ugovor i da će biti zaključen sa kompanijom “Bouygues Bâtiment International”, te da oni ispunjavaju tehničke, profesionalne i finansijske kriterijume za izgradnju projekta.
Spajić je još u februaru 2024. godine najavio da bi ova francuska firma trebalo da bude jedan do ključnih partnera pri izgradnji bolnice.
Ideja auto-puta do BiH plaćena 96 hiljada eura
Idejno rješenje za dionicu Jadransko-jonskog auto-puta, od cetinjskog Čeva do nikšićkog mjesta Nudo, uradile su kompanije “DB inženjering” i “MHM projekt” a posao je vrijedan 95.590 eura.
“Monteput” je ugovor sa ovim firmama potpisao u martu prošle godine, dok su projektanti imali četiri mjeseca da završe posao.
“DB inženjering” je beogradska, a “MHM projekt” novosadska firma, dok je podugovarač na ovom poslu podgorički “GP team”.
Ova trasa je duga 33 kilometra i vodi do granice sa Bosnom i Hercegovinom (BiH).
Preporučeno
Prema tenderu, na dionici će se graditi petlje na Čevu i na Grahovu, dok je planirana brzina kretanja 100 kilometara na čas. Ističe se da će saobraćajnica presijecati postojeću magistralu Lipci-Grahovo-Vilusi, pa će petlja biti izgrađena u tom dijelu kako bi se stvorila veza sa postojećom putnom mrežom.
