Video
Najveći spoljnotrgovinski partneri Crne Gore ove godine su Srbija i Kina, pokazuju preliminarni podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj razmjeni u prvih deset mjeseci, piše Pobjeda.
Preporučeno
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da je oslanjanje Crne Gore na države iz regiona pri spoljnotrgovinskoj razmjeni razumljivo, jer crnogorsko tržište nije veliko, pa zato i roba koja se izvozi nije u većim količinama pogodna za razmjenu sa udaljenijim tržištima.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 50,8 miliona eura, Bosna i Hercegovina (BiH) sa 38 miliona eura i Hong Kong sa 26,8 miliona eura. U uvozu, najveći spoljnotrgovinski partneri bili su Srbija sa 417,7 miliona eura, Kina sa 171,9 miliona eura i Njemačka sa 157,6 miliona eura navode crnogorski statističari. Crnogorski izvoz u Srbiju je u prvih deset mjeseci bio 16,7 odsto manji u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je uvoz iz te susjedne države u Crnu Goru bio veći za skoro devet odsto.
Crnogorski izvoz u BiH od januara do oktobra ove godine bilježi povećanje od čak 98.3 odsto, u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je uvoz iz te države uvećan za 41.4 odsto.
Uvoz iz Kine je prvih deset mjeseci porastao za osam odsto, dok je uvoz iz Njemačke umanjen za 15,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Podaci Monstata pokazuju da je spoljnotrgovinska robna razmjena bila najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) i Evropskom unijom. Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da je oslanjanje Crne Gore na države iz regiona pri spoljnotrgovinskoj razmjeni razumljivo.
“Jer naše tržište nije veliko, pa zato i roba koja se izvozi nije u većim količinama pogodna za razmjenu sa udaljenijim tržištima”, ocijenio je Lekić u izjavi za Pobjedu.
On navodi da je uočljivo da naša privreda ima veliki spoljnotrgovinski deficit, što je, kako kaže, posljedica dugogodišnje tendencije.
“Kod uvoza glavna stavka je uvoz pretežno poljoprivrednih proizvoda iz Srbije. Ovaj uvoz donekle je i razumljiv, jer naša turistička privreda ima velike potrebe za poljoprivrednim proizvodima. Razmjena sa Kinom je vjerovatno uslovljena projektom autoputa, a uvoz iz Njemačke velikim uvozom automobila na našem tržištu koji potiču iz ove zemlje”, objasnio je Lekić.
Deficit problem
On smatra da je trgovinski deficit glavni problem crnogorske privrede, koji, kako je naveo, treba da se sistemski rješava na način da se ne uvoze proizvodi koje je moguće proizvesti u Crnoj Gori.
Agrobudžet bi mogao biti mnogo veći, a to bi smanjilo uvoz pojedinih poljoprivrednih proizvoda.
Poznata je priča sa uvozom flaširane vode i pored velikih kapaciteta kod nas. Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda takođe nema opravdanja. To su samo neki primjeri gdje se mogu ostvariti određeni pozitivni pomace smatra Lekić.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 2,19 milijardi eura, što je 10,3 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 305,7 miliona eura, što je 17 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Uvoz je bio viši 9,3 odsto i iznosio je 1,88 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,2 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosila 15,2 odsto.
