Hrvatska Vlada je 21. septembra potvrdila da razrađuje model po kojem bi se maloprodajne cijene goriva mogle formirati svakog dana. Ministar privrede Ante Šušnjar rekao je da je cilj da se dnevne promjene berzovnih cijena energenata brže prenose na maloprodajno tržište. Kako je objavljeno na zvaničnom portalu Vlade Hrvatske, takav model razmatra se kako bi se šokovi na tržištu što manje nagomilavali.

Najava dolazi u trenutku kada je Zagreb istovremeno morao dodatno da interveniše kako bi ograničio rast cijena. Prema saopštenju Vlade Hrvatske, trošarina na dizel dodatno je smanjena za tri centa po litru, pa su trošarine sada, uz saglasnost Evropske komisije, 10 centi ispod minimalnog nivoa koji inače propisuje EU.

Od 22. septembra maksimalna cijena benzina u Hrvatskoj iznosi 1,74 eura, dok je dizel poskupio na 1,91 euro po litru. Vlada navodi da bi, bez njenih mjera, cijena benzina bila oko 1,95 eura, a dizela čak 2,26 eura po litru.

ZAGREB ŽELI DA CIJENU PRIBLIŽI TRŽIŠTU

Dnevni obračun ne znači da Hrvatska odustaje od kontrole cijena. Naprotiv, sadašnji sistem kombinuje formulu vezanu za kretanje cijena derivata na tržištu, ograničenu premiju trgovaca i državne intervencije kroz poreze i trošarine.

Prema važećoj hrvatskoj formuli, objavljenoj u službenim aktima i pojašnjenjima Vlade, maksimalne maloprodajne cijene računaju se na osnovu osnovne cijene fosilnog goriva u prethodnom sedmodnevnom periodu, uz ograničenu premiju od 12,35 centi po litru za benzin i 9,45 centi za dizel.

Sada se razmatra kako bi se taj sistem prilagodio tako da se promjene na berzama prate svakog dana.

Šušnjar je pritom, prema saopštenju Vlade Hrvatske, najavio da Vlada raspolaže i drugim mehanizmima, uključujući mogućnost tzv. „plivajućeg“ PDV-a, kojim bi se poresko opterećenje moglo prilagođavati kretanju cijena.

To praktično znači da Hrvatska pokušava da pronađe ravnotežu između dva cilja – da se cijena goriva ne odvaja previše od tržišne vrijednosti, ali i da nagli skokovi cijena nafte ne budu u potpunosti prebačeni na građane.

SRBIJA BIRA SEDMODNEVNU CIJENU I NIŽE AKCIZE

Sličan problem Srbija pokušava da riješi drugačijim modelom.

Tamo se maksimalne maloprodajne cijene benzina i dizela određuju svakog petka i važe narednih sedam dana. Za period od 19. do 27. septembra maksimalna cijena evrodizela iznosi 236 dinara, a benzina 207 dinara po litru, objavila je Radio-televizija Srbije.

Istovremeno, Vlada Srbije produžila je za još sedam dana mjeru kojom su akcize na derivate nafte smanjene za 25 odsto, prenio je RTS.

Dakle, za razliku od hrvatske ideje da se cijena mijenja svakodnevno, Srbija zadržava sedmodnevni ritam, ali pokušava da dio udara na potrošače preuzme kroz smanjenje državnih dažbina.

BIH UDARA NA MARŽU TRGOVACA

Federacija BiH odlučila se za još jedan instrument – direktno ograničavanje zarade trgovaca gorivom.

Vlada Federacije BiH je u junu propisala maksimalnu maržu od 0,06 KM po litru u veleprodaji i 0,25 KM po litru u maloprodaji za neaditivirane naftne derivate.

U obrazloženju odluke, objavljene na portalu Vlade Federacije BiH, navedeno je da je mjera uvedena radi ublažavanja negativnih efekata poremećaja na tržištu energenata, očuvanja stabilnosti tržišta i zaštite životnog standarda građana.

Tako region trenutno koristi najmanje tri različita pristupa: Hrvatska kontroliše maksimalnu cijenu i poreze, Srbija kombinuje sedmodnevni obračun sa smanjenim akcizama, dok Federacija BiH direktno ograničava maržu trgovaca.

SLOVENIJA PRIVREMENO BRIŠE DIO DAŽBINA

Članice EU takođe posežu za različitim mjerama.

Slovenija je u julu donijela odluku da do 28. septembra privremeno postavi određene energetske i CO₂ dažbine na benzin, dizel i lož-ulje na nulu. Prema podacima slovenačke Vlade, ta mjera snižava cijenu benzina za oko 9,56 centi po litru sa PDV-om, dok je efekat za dizel i lož-ulje oko 11,14 centi po litru.

Ljubljana je odluku obrazložila rastom nabavnih cijena derivata i potrebom da se spriječi snažan rast regulisanih maloprodajnih cijena.

Time se vidi još jedan evropski model: umjesto direktnog zamrzavanja cijene, država privremeno odustaje od dijela prihoda kako bi konačna cijena za potrošača bila niža.

POLJSJA KORISTI I PDV, A SADA RAZMATRA POREZ NA EKSTRA PROFIT

Poljska je tokom 2026. takođe koristila poreske instrumente. Vlada je u martu privremeno smanjila PDV na određena motorna goriva sa 23 na osam odsto, uz smanjenje akcize na nivo koji je tada predstavljao minimum dozvoljen pravilima EU.

Prema podacima poljskog Ministarstva finansija, mjera je kasnije produžavana i ponovo aktivirana u avgustu, kada je vlada, zbog novih poremećaja na svjetskom tržištu, ponovo smanjila PDV na gorivo sa 23 na osam odsto.

Sada Varšava razmatra i drugačiji model. Prema pisanju Reutersa od 15. septembra, poljska vlada želi da uvede porez od 60 odsto na ekstra prihode naftnih kompanija ostvarene između marta i decembra 2026. godine, a prihod od tog poreza koristio bi se za mjere kojima bi se ublažile cijene goriva.

NJEMAČKA NAJAVLJUJE NOVO SMANJENJE POREZA

Među velikim evropskim ekonomijama reaguje i Njemačka.

Prema informacijama Reutersa od 21. septembra, njemačka vlada planira od 1. oktobra smanjenje poreza na benzin i dizel za 17 centi po litru, uz procijenjeni trošak za savezni i pokrajinske budžete od oko 2,5 milijardi eura.

Berlin razmatra i mogućnost da dio troška nadoknadi kroz porez na ekstra profit energetskih kompanija.

Njemački slučaj pokazuje koliko je problem cijena goriva postao važan i za najveće evropske ekonomije, posebno zbog njegovog uticaja na transport, cijene robe i inflaciju.

A GDJE JE CRNA GORA?

Crna Gora zasad ostaje na modelu periodičnog obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena.

Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo je da će od ponoći biti skuplje sve vrste goriva.

Tako će cijena Eurosupera 98 iznositi 1,78 eura po litru, što je dva centa više u odnosu na dosadašnju.

Dva centa će biti skuplji i Eurosuper 95, i po litru će iznositi 1,74 eura.

Litar eurodizela će biti 1,95 eura, čime je poskupio za pet centi, dok će lož ulje poskupiti za devet centi i koštati 2,07 eura.

Ministarstvo energetike i rudarstva navelo je da je obračun urađen u skladu sa odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kao i važećom uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene.

U trenutku kada Hrvatska razmatra svakodnevno formiranje cijena, a države regiona posežu za smanjenjem akciza ili ograničavanjem marži, pitanje za Crnu Goru nije samo koliko košta barel nafte, već i koliko će od tog rasta kroz poreze, akcize i marže na kraju platiti građani.