Video
Pitali smo i građane šta više koriste. Građani, kako naši, tako i stranci sve češće koriste kartična i elektronska plaćanja, kako u svakodnevici, tako i za plaćanje računa.
Da građani sve više koriste mobilno bankarstvo i elektronska plaćanja, pokazuju podaci i Centralne banke. 2018. bilo je više od 6 i po miliona uplata i isplata preko računa, dok je prošle godine bilo milion manje. Trend se nastavio i ove godine, pa je u prvom kvartalu 2026. bilo 6 odsto manje transakcija nego u istom periodu 2025.
Da raste broj elektronskih plaćanja pokazuju podaci. Tokom prošle godine, bilo je gotovo 17 miliona transakcija vrijednosti gotovo 25 milijardi eura. A ove godine rast je nastavljen. I mobilno bankarstvo sve je popularnije među građanima.
“Broj mobilnih plaćanja za 5 godina povećan je za više od 180%, a samo u prvom kvartalu ove godine taj rast je zabilježen oko 23% u odnosu na isti period prethodne godine”, ocijenio je Andrija Jovović, direktor Sektora za platni promet CBCG.
A porasla su i kartična plaćanja. Iz Centralne banke kažu da njihov cilj nije ukidanje gotovine već da se stvore uslovi da građani imaju što više prihvatljivih načina plaćanja.
“Ne vodimo politiku protiv gotovine, ne vodimo politiku ukidanja gotovine, već politiku otvaranja dovoljno kvalitetne i jeftine digitalne alternative”, kazao je Jovović.
Neki od primjera su i primjena SEPA i instant plaćanja. Ekonomski analitičar Novak Svrkota smatra da to pozitivno utiče na ekonomiju države.
“Jer se povećava potrošnja.4:20Evo, ja sam sam pre neki period vremena prešao na ono kada se ubaci kartica u mobilni telefon, kada vam više ne treba ni fizička kartica, nego uvijek imate novčanik sa sobom i plaćate telefonom”, poručio je Svrkota.
Osim što vam je lakše, i zbog novog zakona o sprečavanju pranja novca, sve veće transakcije će ići preko banke.
Primjera radi, ušteđevina koju ste godinama čuvali, ili ste se vjenčali pa dobili na poklon novac u iznosu većem od 10.000, s tim parama nećete moći da pođete u salon i kupite automobil, već ćete morati prvo u banku.
Znači li prelazak na digitalna plaćanja, veću kontrolu države, odnosno uvid u potrošačke navike? Iz Centralne banke kažu da digitalna plaćanja ostavljaju elektronski trag, ali da država i banke ne mogu neograničeno pratiti podatke o transakcijama građana.
“Podaci o platnim transakcijama su zaštićeni zakonom i propisima, i samo nadležni organi za sprovođenje zakona mogu pristupiti podacima, i to u ograničenim okolnostima, kada za to postoji zakonski osnov”, mišljenja je Jovović.
Preporučeno
“Možete držati sklamaicu, ali u digitalnom obliku”, poručio je Svrkota.
