Video
Jedna banka, koja posluje u Crnoj Gori već je krenula u kampanju prema stanovništvu, gdje građanima nude keš kredite, koji se “odobravaju odmah na osnovu očekivanog uvećanja zarada”.
Pejaković kaže i da se veća potražnja za kreditima očekuje slabljenjem uticaja pandemije, realizacijom kapitalnog budžeta, oživljavanjem privrede gdje turizam u projekcijama ima najveću osnovu za rast, potom građevinarstvo, energetika itd.
“Imamo povećanje prihoda, a ono što potencirate kroz pitanje i plata, gdje je za očekivati veće interesovanje za kreditima. Koliko sam upoznat samo jedna banka je krenula u kampanju prema stanovništvu, gdje se poštuju i makroprudencijalne mjere CBCG”, kaže Pejaković za Portal RTCG.
Na pitanje da li banke već registruju povećano interesovanje građana za keš ili nekim drugim kreditima, Pejaković navodi da je rano govoriti o takvim trendovima.
“Gotovinski krediti su u principu vrlo zastupljeni na nivou sistema, ali opet imate razlike od banke do banke, što je u skladu sa strategijom menadžementa i postavljenih ciljeva akcionara banaka. U ovom trenutku ne možemo govoriti o nekom značajnom povećanju interesovanja za gotovinskim kreditima, a početak godine ipak nije reprezentativan za izvlačenje zaključaka. Ipak treba da prođe neki vremenski period da bi sagledali trendove”, ističe Pejaković.
Ne očekuje rast kamatnih stopa
Navodi međutim da veća tražnja za kreditima neće značiti i povećanje kamatnih stopa.
“Svjedoci smo rasta bankarskog portfolija, a sa druge strane imate višegodišnji trend pada kamatnih stopa kod banaka u plasmanima”, ističe Pejaković.
Ukupni krediti banaka na kraju 2021. godine iznosili su, kako navodi, 3,36 milijardi eura, dok su na kraju 2020. godine iznosili 3,159 milijardi eura.
“Banke su visoko likvidne, solventne i sistemski pokazatelji nam ukazuju na veliku stabilnost banaka. Prethodno ukazuje na dobru kondiciju banaka da podrže svaki kvalitetan projekt koji se kandiduje, kao i zadovoljenje interesovanja građana, gdje je u prvom planu bonitet tražioca, istorijat odnosa sa bankom i postojeći nivo zaduženosti”, navodi Pejaković u izjavi za RTCG.
CBCG: Rast tražnje i odobrenih kredita, ne i kamatnih stopa
U Centralnoj banci Crne Gore očekuju određeni rast tražnje i odobrenih kredita.
“Usljed povećanja zarada, što će imati pozitivan uticaj na povećanje kreditne sposobnosti zaposlenih, može se očekivati izvjestan rast tražnje za kreditima, kao i rast odobrenih kredita. Ipak, s obzirom na prilično opreznu kreditnu politiku banaka, rizik od prekomjernog kreditnog rasta u ovom trenutku je relativno nizak”, saopšteno nam je iz CBCG.
Poručuju da će, svakako u slučaju potrebe, Centralna banka preduzimati neophodne korektivne mjere, u smislu usklađivanja izloženosti kreditnom riziku sa kapitalizovanošću banaka.
Govoreći o potencijanom rastu kamatnih stopa, u CBCG podsjećaju da je krajem decembra 2021. godine usvojena makroprudenciona mjera koja se odnosi na ciljano ograničenje rasta neobezbijeđenih gotovinskih kredita fizičkih lica.
“Odlukom o makroprudencijalnim mjerama koje se odnose na kredite koje kreditne institucije odobravaju fizičkim licima se na još godinu dana produžava primjena pomenute makroprudencione mjere”, podsjećaju iz CBCG.
Prema preliminarnim mjesečnim podacima koje su banke dostavile Centralnoj banci Crne Gore na kraju 2021. godine, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite iznosi 5,66%.
Kako navode u CBCG, prosječna ponderisana efektivna stopa na kredite fizičkim licima iznosi 7,15%.
“Posmatrano u odnosu na prethodni mjesec, kao i u jednogodišnjem uporednom periodu, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite odobrene fizičkim licima ima opadajući trend. Ne očekuju se značajnije promjene u kretanju kamatnih stopa u narednom periodu”, zaključuju u CBCG.
Dug prema bankama ima više od 208.000 građana
Prema preliminarnim mjesečnim podacima koje su banke dostavile Centralnoj banci Crne Gore na kraju prošle godine, kako kažu u CBCG, bruto krediti iznose tri milijarde i 360 miliona eura, od čega se na fizička lica odnosi milijardu i 456 miliona eura ili 43,33%.
“U odnosu na prethodni mjesec krediti fizičkih lica ostvaruju rast od 3,1 milion eura ili 0,21%, dok u jednogodišnjem uporednom periodu krediti odobreni fizičkim licima bilježe rast od 45,3 miliona eura ili 3,21%”, saopštili su iz CBCG.
Po osnovu duga po kreditima, kreditnim karticama i minusima po tekućim računima, Centralnoj banci je na 31. 12. 2021. godine prijavljeno 208.084 fizička lica.
Podaci CBCG kažu i da u posljednjih pet godina rastu krediti odobreni građanima.
Preporučeno
Ni pandemija korona virusa nije smanjila obim odobrenih kredita fizičkim licima, koji su 2020. i 2021. bili veći nego 2019. godine.
