Video
Studija objavljena u utorak pokazuje da je Kina dala 104 milijarde dolara zajmova za spašavanje zemljama u razvoju u periodu od 2019. do kraja 2021. godine, piše ovaj list. Broj za ove godine je skoro isti kao i kredit za spasavanje zemlje u prethodne dve decenije.
Studija istraživača iz AidData, Svjetske banke, Harvard Kenedi škole i Kil instituta za svjetsku ekonomiju je prvi poznati pokušaj da se obuhvati ukupan nivo kineskih zajmova za spašavanje na globalnoj osnovi.
Između 2000. godine i kraja 2021. godine Kina je preduzela 128 operacija spašavanja u 22 zemlje u ukupnoj vrijednosti od 240 milijardi dolara.
Pojava Kine kao veoma uticajnog “zajmodavca u krajnjoj instanci“ predstavlja kritične izazove za institucije koje predvodi Zapad, kao što je MMF, koje su nastojale da očuvaju globalnu finansijsku stabilnost od kraja Drugog svjetskog rata.
“Globalna finansijska arhitektura postaje sve manje koherentna, manje institucionalizovana i manje transparentna“, rekao je Bred Parks, izvršni direktor AidData u kompaniji Villiam & Mary u SAD.
“Peking je stvorio novi globalni sistem za prekogranično kreditiranje, ali je to učinio na neproziran i nekoordinisan način”, rekao je Parks.
Kako je rekao, nekoliko projekata je postalo slavno kao razlog zašto ne preduzimati razvojne kredite.
Preporučeno
“Zloglasni ‘put ka nigdje’ od milijardu dolara u Crnoj Gori ostaje nedovršen i opterećen optužbama za korupciju, kašnjenjem u izgradnji i pitanjima očuvanja životne sredine”, naveo je britanski list.
