Video
Potpredsjednica Saveza udruženja penzionera Jelena Međedović tvrdi da nedavno donesene odluke nemaju nikakvo utemeljenje u Ustavu.
” Najava povećanja minimalnih penzija sa 297 na 450 eura izazvala je kontroverzne polemike. Pogotovo što je tim povećanjem obuhvaćeno 74.000 penzionera, od kojih je 46.000 sa minimalnom penzijom. Tim je povećanjem obuhvaćen i penzioner sa prosječnom penzijom, koja je iznosila 425 eura, pa je nejasno da li su oni prešli u nižu kategoriju, odnosno minimalne penzije. Da ne govorimo o srazmjernim penzionerima koji jednostavno nijesu ni uzeti u obzir za povećanje, iako je njihov status prioritetan”, objasnila je Međedović.
Kontroverzna je i najava da za penzionere kojima su primanja povećana na 450 eura naredne dvije godine neće biti usklađivanja.
” Ostalo je nedorečeno da li će se to odnositi na svih 74.000 penzionera ili na 46.000”, pita Međedović ističući da je to posebno iritiralo penzionere za koje nije predviđeno uvećanje primanja, a imaju više od 20 godina staža.
” Ovdje bi bilo mnogo pitanja na koje penzioneri nemaju odgovor, između ostalog i kvartalno zakonsko usklađivanje što podrazumijeva četiri puta godišnje, a praktično bilo ih je samo tri. Iz Fonda PIO na to pitanje odgovaraju da je to bila „tehnička greška“”, kaže Međedović naglašavajući da su mnogi penzioneri zbunjeni.
Međedović ističe da penzioneri osjećaju nedovoljno učešća u donošenju odluka koje ih direktno pogađaju te dodaje da se penzije ne bi smjele tretirati kao milostinja ili volja pojedinaca ili grupe.
Ona iznosi zabrinutost zbog nerazumnog tretmana prema određenim kategorijama penzionera, posebno onih sa prosječnim primanjima, koji su, prema njenim riječima, izjednačeni sa minimalnim penzijama.
Otvoreno pismo
Otvorenim pismom Ustavnom sudu juče se obratio i penzioner iz Bara, čije je ime poznato redakciji.
” Izmjenama i dopunama Zakona o PIO učinjen je direktni atak na pravni poredak i segment pravnog sistema iz PIO, a izvjesnim uspjehom u sudskim postupcima za naknadu štete, zbog očigledne diskriminacije i uskraćivanja prava, ugrozio bi se i finansijski sistem”, istakao je penzioner u otvorenom pismu Ustavnom sudu. Parlament je 29. decembra prošle godine usvojio izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je od 1. januara ove godine predviđeno povećanje minimalne penzije na 450 eura, ali ne i povećanje ostalih penzija.
” Vanredno uvećanje samo jednom broju korisnika i izjednačavanje koeficijenata od 0,5 do 1,1, je diskriminatorsko, kao i ignorisanje penzijskog staža i uplaćenih doprinosa, a vanredno uvećanje ne može derogirati i suspendovati pravo na redovno usklađivanje, što sve ne doprinosi pravdi i vladavini prava, naprotiv! Zbog svega navedenog pozivam Ustavni sud da samoinicijativno pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti i da odluku, bez uticaja politike, donese do kraja januara, a najkasnije do 10. februara ove godine ili eventualno privremenu mjeru o odlaganju primjene izmjena zakona do konačne odluke Ustavnog suda”, ističe se u pismu.
Navodi se da se odredbom iz čl. 29 st. 2 Zakona o PIO utvrđuje najniža starosna penzija na bazi ličnog koeficijenta osiguranika, koji iznosi 0,5 ,,pa samim tim ne može se utvrđivati najniža starosna penzija i sa ličnim koeficijentima 0,6; 0,7; 0,8; 0,9; 1,00 i 1,10“.
” Najniža starosna penzija se može utvrditi samo za najniži koeficijent, a to je 0,5, a ostale da su proporcionalno veće. Treba li podsjetiti da je 1,00 duplo veće od 0,5, a nikako jednako”, navodi se u pismu, koje se posebno bavi vanrednim uvećanjima, koja će biti zamrznuta dvije godine, ukoliko bi usvojene izmjene opstale.
Šteta
” Jedan broj ovih penzija, nakon obaveznog uvećanja penzija od 1. januara koje nijesu ovim izmjenama uvećane, odmah će biti u minusu (oko 10.000 korisnika), a neki za četiri ili osam mjeseci (još 15.000 korisnika), a nakon godinu dana oko 40.000 korisnika sada uvećanih penzija bi bili u minusu, a nakon jedne i po do dvije godine (možda i ranije) bi bili u minusu gotovo svih 74.000 korisnika, imajući u vidu inflatorna kretanja na globalnom nivou i redovna usklađivanja i uvećanja većih penzija, s tim što bi se taj minus stalno uvećavao redovnim usklađivanjem u naredne dvije godine. Tako bi se stvorio još drastičniji jaz u visini penzija i faktički bi najniže penzije ,,finansirale“ rast većih penzija”, pojašnjava se u pismu i poručuje da zamrzavanje na određeni period najnižih penzija ne može biti u skladu sa opštim odredbama Zakona i Ustava.
” Odredbom iz čl. 6 Ustava Crna Gora jemči i štiti prava (pa i pravo na redovno usklađivanje penzija) i slobode. Članom 8 Ustava zabranjuje se svaka neposredna i posredna diskriminacija”, podsjeća i ukazuje da se najniže penzije na željeni nivo dovode jedino solidarnim uvećanjem jednakim fiksnim iznosom svim korisnicima prava, bez diskriminacije bilo kojeg korisnika penzije.
” Ako se ima u vidu da je za ovakvo vanredno uvećanje opredijeljeno oko 100 miliona eura i redovno obavezno uvećanje većih penzija, u ovom trenutku bi se moglo raditi o uvećanju svim penzionerima za po oko 120 eura, tako bi se do kraja aprila ili avgusta ove godine došlo do željenog nivoa najniže penzije od 450 eura, bez bilo kakvog vremenskog zamrzavanja, što bi u neizvjesnim inflatornim globalnim kretanjima bilo pogubno za ovu kategoriju penzionera – ističe se u pismu i navodi da bi na taj način bile ispoštovane odredbe Ustava i Zakona o PIO, bez diskriminacije i bez ograničavanja Ustavom garantovanog prava, a uz izmjenu čl. 58 Zakona o PIO, koji bi glasio ,,izuzetno od odredbi o usklađivanju u cilju suzbijanja siromaštva, što je od državnog interesa, usklađivanje će se odvijati u jednakim fiksnim iznosima za sve korisnike penzija do 31. decembra 2024 (ili do 1. septembra 2024. g. ili do 1. maja 2024)“. – Na taj način bi se ispunilo obećanje o najnižoj penziji od 450 eura, sa nešto manjim kašnjenjem”, zaključuje se u otvorenom pismu Ustavnom sudu.
Za dvije godine penzija će mu porasti pet eura
Autor pisma navodi da ga je ovih dana pozvao kolega dipl. pravnik sa kojim je radio u jednom preduzeću i sa ironijom mu se pohvalio da će mu penzija biti uvećana 22 eura (oko pet odsto) za sljedeće dvije godine.
” A ja sam mu se pohvalio da će meni penzija biti uvećana pet eura ili nešto više od jedan odsto, ali da sam ja imao i pravosudni ispit i 40 godina penzijskog staža za razliku od njega, te smo sada dovedeni u istu ravan na 450 eura penzije”, navodi penzioner iz Bara i dodaje da ga je bivši kolega podsjetio i da je čistačica sa nezavršenom osnovnom školom, koja je imala oko 17 godina penzijskog staža i tako ostvarila penziju, a u međuvremenu je preminula, pa će njen suprug, koji nije imao radni staž jer je radio sa nekim tišlerom, kako je ona govorila, sada imati porodičnu penziju takođe od 450 eura.
Preporučeno
” Da li je diskriminatorski da nekom slijedi uvećanje jedan, dva, pet, deset odsto a nekome 53 odsto, a nekome nula odsto? Jasno je”, poručio je penzioner iz Bara.
