“Kada građanin u Crnoj Gori (ili firma) želi da uplati novac osobi ili firmi u Hrvatskoj, treba da pruži sljedeće informacije svojoj banci IBAN odnosno međunarodni broj bankovnog računa iz SEPA kao i kao i iznos u valuti euro. Nakon toga, banka šalje nalog za plaćanje banci u Hrvatskoj koja ga obrađuje, a zatim banka u Hrvatskoj prima nalog i isplaćuje novac”, pojasnili su iz Udruženja banaka.

Koja je procedura kada pojedinci šalju novac?

Na primjer, Nikola iz Crne Gore želi da pošalje 100 eura prijatelju Marku koji živi u Hrvatskoj.

“Prvo Marko daje Nikoli informacije o svom računu: IBAN i to je sve. Svaka banka ima svoj BIC u registru SEPA i tako međunarodne uplate automatski dolaze u konkretnu banku. Potom Nikola koristi mobilnu aplikaciju za elektronsko bankarstvo da izvrši SEPA novčani transfer. Unosi Markov IBAN broj, iznos od 100 eura i potvrđuje transakciju. Slijedi obrada u kojoj se novac prebacuje na Markov račun u Hrvatskoj, u roku od jednog radnog dana. Ukoliko nema elektronsko bankarstvo, ide u svoju banku koja podržava SEPA sistem”, pojasnili su iz Udruženja banaka.

Kako bi se plaćanje realizovalo u SEPA sistemu, moraju se zadovoljiti sljedeći uslovi:

– banka u kojoj je račun primaoca plaćanja je članica SEPA sistema,

– plaćanje se vrši u EUR valuti,

– plaćanje se vrši sa datumom valute danas ili sjutra (radni dani).

Troškovi plaćanja unutar SEPA zone su, navode, različite u odnosu na SWIFT.

“Iznos koji plaćate uvijek stigne u cjelosti kod primaoca plaćanja kome isplatna banka može naplatiti proviziju za priliv. Vi kao klijent crnogorskih banaka uvijek plaćate samo proviziju svojoj banci. Provizija se ne djeli već iznos stiže u cjelosti na adresu, a proviziju uzima banka pošiljaoca 1,99 eura onome ko šalje kao i potencijalno banka primaoca kroz odvojen nalog. Dakle, slanje 100 eura iz Crne Gore biće: 100 eura. Ukoliko vaša banka u Crnoj Gori ipak traži da izaberete neku od troškovnih opcija označite opciju SHARE opcija, što znači da izbor OUR ili BEN opcijenije nije moguće za SEPA transakcije”, dodaju u saopštenju.

Koji su benefiti za crnogorsku ekonomiju?

Prvi dnevni transfer građana do 200 eura koštaće maksimalno 0,02 eura, ali su banke, u svojoj ponudi, taj prvi transfer punudile besplatno.

Elektronske transakcije do 20.000 eura naplaćivaće se 1,99 eura, dok će za veće transfere naknada biti ograničena na 25 eura elektronski, odnosno 50 eura na šalteru.

“Integracija u SEPA povećava povjerenje međunarodnih investitora u crnogorski finansijski sektor, što se očekuje da podstakne priliv stranih investicija. Implementacija SEPA standarda otvara mogućnost razvoja novih finansijskih proizvoda i usluga, poput digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija za plaćanje. SEPA transakcije imaju niže naknade u odnosu na tradicionalne međunarodne transakcije. Obrada transakcija je brza. Transakcije unutar SEPA prostora su znatno jednostavnije u poređenju sa ranijim metodama međunarodnog plaćanja”, navode iz Udruženja banaka.

Dalje ističu da za preduzeća SEPA donosi olakšice u vidu smanjenja troškova transakcija i bržeg plaćanja.

Preporučeno

POŽAR U SPECIJALNOJ BOLNICI DOBROTA: Zaposleni brzom reakcijom spriječili teže posljedice

Peta godišnjica Belvedera – Sa Cetinja poručeno: Ujedinimo se, previše smo se osvrtali na razlike među nama

KUNC ZA STANDARD: Crnu Goru čeka veliki investicioni ciklus, članstvo u EU može donijeti suštinske ekonomske promjene

MUSIĆ ZA STANDARD: Spajić ne kontroliše svoju stranku, Mandiću prijeti izborni podbačaj, Bečić se bori za cenzus

Policija: Na skupu „Cetinje pamti“ prikazan SNIMAK MEĐUNARODNO TRAŽENOG Kaluđerovića, dva drona neovlašćeno nadlijetala

Veza između ova dva horoskopska znaka je osuđena na propast

“Firmama olakšava poslovanja s evropskim partnerima, otvarajući vrata za veće poslovne prilike i povećavajući konkurentnost na tržištu. Najveće koristi će imati oni koji koriste internet i mobilno bankarstvo. Plaćanja preko digitalnih kanala su u prosjeku dvostruko jeftinija od onih na šalteru, brža i sigurnija, uz automatske potvrde i lakšu administraciju. Poruka privredi je jasna – ko plaća na šalteru, plaća više, a ko koristi m-banking ili internet bankarstvo, plaća po evropskim cijenama”, zaključili su iz Udruženja banaka.