Video
Toliko je vrijedio prenos njegovog udjela u ovim kompanijama kiparskoj Zeta house sa kojom je, kako se navodi u tužbi, u februaru 2019. potpisao ugovor o prodaji, a kojim je bilo definisano da se odmah nakon ovjere ugovora može upisati u CRPS. Ova kompanija je prijave za upis podnijela pola godine kasnije tražeći promjenu osnivača u Atlas investu, Atlas grupi i Atlas finu.
“Od strane ovlašćenog predstavnika CRPS-a potvrđeno je da nema nikakvih zakonskih smetnji da se podnesu predmetne prijave za promjenu osnivača, a posebno da je u registru upisana privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja udjela u privrednim društvima Atlas invest, Atlas fin i Atlas grupa i da su ispunjeni svi formalni i materijalni uslovi za registrovanje promjene i evidentiranje privrednog društva Zeta house kao vlasnika 100 odsto u navedenim privrednim društvima”, stoji u tužbi Kneževića.
Nakon dvadeset dana od podnošenja jedne i petnaest od podnošenja druge prijave CRPS je donio rješenje o prekidu postupaka upisa do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ili od ukidanja privremene mjere. Time je, kako se navodi u tužbi, Zeti house, na osnovu zakonitog pravnog posla, onemogućeno da se registruje kao vlasnik ovih kompanija. Knežević tvrdi da su takvim postupanjem grubo prekršena prava i pravni interesi potpisnika ugovora. Ukazuje da je CRPS odluku bazirao na činjenicama koje u momentu podnošenja prijava nijesu postojale i koje su nastale 17, odnosno 12 dana nakon podnošenja. Naglašava i da su prekršene odredbe tada važećeg zakona o privrednim društvima koji je predviđao da se rješenje o registraciji mora donijeti u roku od četiri radna dana od prijema dokumentacije, te da se, u slučaju da CRPS ne odbije registraciju u ovom roku, privredno društvo smatra uredno registrovanim.
To je, kako stoji u tužbi, za posljedicu imalo raskid ugovora čime je Knežević pretrpio štetu zbog nemogućnosti naplate kupoprodajne cijene. Ta nemogućnost nastala protivzakonitim radnjama CRPS-a, može se, kako navodi, poistovjetiti sa izvjesnošću koja je neophodan uslov za isticanje zahtjeva za izmaklu dobit.
Država osporava Kneževićev tužbeni zahtjev navodeći da se nastanak štete, uzročno posljedična veza i krivica za njen nastanak, moraju potkrijepiti dokazima, što je u ovom slučaju izostalo.
“Treba imati u vidu da se o građansko-pravnoj odgovornosti države može govoriti samo u slučaju nezakonitog i nepravilnog rada njenih organa, u kom pravcu takođe izostaje činjenično-pravno utemeljenje postavljenog tužbenog zahtjeva”, stoji u odgovoru zamjenika zaštitnika imovinsko pravnih interesa Milana Krsmanovića.
Preporučeno
Suđenje po Kneževićevoj tužbi trebalo je da počne juče pred podgoričkim Osnovnim sudom, ali je odloženo zbog odsustva sudije. Protiv Kneževića je SDT do sada podiglo šest optužnica zbog stvaranja kriminalne organizacije, pranja novca i zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju. Za sada su potvrđene četiri i to za predmete Karbon, Koverta, Kaspija i Aerodromi. Osim bliskih saradnika, na optužnicama sa Kneževićem našli su se i bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović i bivši sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva Nenad Vujošević. Za dvije nedjelje trebalo bi ponovo da se odlučuje o Stijepoviću, imajući u vidu da je Apelacioni sud ukinuo odluku Višeg kojom je postupak protiv njega bio obustavljen.
