Video
Na koje teme privrednici u posljednjem periodu traže dijalog sa Vladom i premijerom Milojkom Spajićem?
Prva, koja je u centru pažnje već duži period, je dugo najavljivana ali i dugo čekana Fiskalna strategija koja bi konačno, između ostalog, trebalo da razriješi sve dileme oko reforme Fonda penzijsko invalidskog osiguranja i implementacije programa “Evropa sad 2”.
Konjević: CUP uputio zahtjev premijeru, dijalog nužan
Kako je rekao generalni sekretar Crnogorske unije poslodavaca CUP Raško Konjević, uputili su zahtjev premijeru da otvori dijalog o Fiskalnoj strategiji.
Da li će i kada doći do dijaloga nije poznato jer Vlada i Ministarstvo finansija nijesu odgovorili.
Konjević poručuje da je prijeko potrebno da Vlada u procesu pripreme Fiskalne strategije sasluša i stručnu i laičku javnost. Zato je, kako podvlači, dijalog nužan.
“Privreda je spremna da prenese iskustva, da sugestije i prijedloge. Sve sa ciljem da Strategija odgovori i potrebama privrede, da se popravi poslovni ambijent koji bi podstakao ekonomiju naprijed u narednom periodu. Svaka ozbiljna reforma zahtijeva valjan društveni dijalog sa ciljem zajedničkog formulisanja ciljeva i načina njihove realizacije”, kaže Konjević.
Pojašnjava da je Fiskalna strategija važan dokument koji se donosi za jedan mandatni period Vlade. Ona treba da “oslika” ključne reforme i ciljeve ekonomske politike za period od četiri godine.
“Činjenica da je usvaja parlament na prijedlog Vlade daje joj dodatnu snagu i može se reći da predstavlja “mali Ustav” ekonomske politike u radu jedne Vlade. Privreda je veoma zainteresovana za sadržinu i karakter tog akta. Jer on bi morao da predstavi namjere u nekoliko ključnih oblasti. Pitanja fiskalne politike, eventualno njene promjene, vrlo su osjetljiva i za privredu vrlo značajna. Takođe, kreiranje i drugih politika koje aktivno utiču na poslovni ambijent. Fiskalnom strategijom Vlada i Parlament u suštini definišu put reformi u više oblasti i zato ovaj dokument ima posebnu važnost kako za društvo tako i za privredu i njeno poslovanje u srednjem roku”, navodi Konjević.
Na pitanje da li očekuje da Vlada krene u dijalog sa privredom kada je riječ o ovom ključnom ekonomskom dokumentu, Konjević kaže da ne vide razlog zašto bi se izbjegavao dijalog sa privredom. Puno je pitanja koja su važna – problemi na tržištu rada, efikasnost državne uprave, predvidiva fiskalna politika u svjetlu najavljenih promjena, jednakost u primjeni zakona…..
“Vjerujemo da Vlada razumije potrebe privrede i da je otvorena za dijalog. CUP predstavlja privrednike koji kreiraju preko 3,5 milijardi godišnjeg prometa, doprinose stvaranju skoro 60 odsto BDP. Opredjeljenja smo da budemo konstruktivan partner. Jer samo tako možemo zajednički graditi poslovni ambijent koji će obezbjediti pozitivne rezultate”, navodi on.
Vlada prema poslodavcima kao “stariji brat”
Podvlači da Vlada u odnosu prema poslodavcima mora da izađe iz pozicije “starijeg brata”. Upozorava da ne bi bilo dobro da bilo koji potezi Vlade djeluju kao “nametanje bez dijaloga” i argumentovane rasprave. Ima pomaka, ali ostalo je još dosta izazova koje treba rješavati ako želimo snažnije iskoračiti ka bržem i dinamičnijem ekonomskom rastu i razvoju.
„U čemu je problem da čujete šta privreda razmišlja o temama koje se tiču nje i uslova u kojima ona privređuje, plaća poreze, zapošljava veliki broj ljudi. Nametanje rješenja nikad ne donosi rezultat”, navodi on.
“Imamo svoje ciljeve i spremni smo da ih argumentovano obrazlažemo. Kao što smo rekli da ćemo podržati svako smanjenje opterećenja po osnovu rada, jednako smo rekli da smo vrlo zainteresovani i za stabilnost javnih finansija, a to je prioritetni zadatak Vlade. Ako privreda može da posluje u boljim uslovima onda je lakše očuvati stabilnost javnih finansija. Rast fiskalnih prihoda je dijelom posljedica boljih poslovnih rezultata i dosljedne primjene poreskih zakona. Ako su rezultati po osnovu poreza na dobit značajno poboljšani i vidljivi, pa valjda to zaslužuje da o ključnim reformama čujete šta misle i oni koji daju presudan inpuls budžetu”, zaključuje Konjević.
Ugostitelji se bune protiv izmjena Zakona o organičavanju upotrebe duvanskog proizvoda, nepovjerenje i oko Zakona o državnoj imovini
Da se apeli privrede ne mogu i ne smiju ignorisati, za CdM kaže i ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
“Trenutno imamo dva primjera koja su izazvala veliku polemiku. Prvi je Zakon o državnoj imovini, čije se norme pokušavaju promijeniti bez ikakvih konsultacija i na taj način se stvorila atmosfera nepovjerenja i sumnje. A drugi – odličan primjer u javnosti je to kako se ugostiteljski sektor bori da ih Vlada pozove na dogovor kada se donose zakoni koji direktno pogađaju njihovo poslovanje. Tu vidimo kako je problematizovano pitanje netransparentnosti u donošenju važnih odluka, pošto se ugostitelji bune zbog najavljenih izmjena Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda. Pišemo novi zakon poslije manje od pet godina otkako smo usvojili prethodni, a koji nismo do kraja implementirali”, jasan je on.
Ukazujući na to da im se, kako kažu, konstantno i sistemski ukida pravo na rad, crnogorski ugostitelji su izrazili negodovanje zbog toga što se „svako malo njihov posao dovodi u pitanje, a da njih niko ništa o tome ne pita“.
„Od korone do danas na naš posao direktno utiču odluke Ministarstva zdravlja i SZO. Bez naše saglasnosti i bez zajedničkog stava Vlada donosi odluke kako joj odgovara. Ako je potreban novi zakon za zabranu pušenja, ja se samo pitam zašto se ne sprovodi postojeći, pa da onda vidimo gdje smo. Ovakvo rigorozne odluke koje utiču na sve ne smiju da se donose na prečac, bez konsultacija sa ugostiteljima koji zapošljavaju toliki broj ljudi i, posebno tokom sezone, pune budžet Crne Gore ”, rekao je u ranijoj izjavi za CdM predsjednik Udruženja ugostitelja Podgorice Momo Sladaković i pozvao na sastanak sa donosiocima odluka.
Transparentnije i inkluzivnije uključivanje privrede u donošenje odluka
Mulešković, za kraj razgovora, zaključuje da o poslovnom ambijentu najbolje govore podaci iz Bijele knjige koju je Savjet stranih investitora objavio, za 2023. godinu.
Indikativan je jedan podatak. Naime, analiziran je procenat uključenosti privrede u izradu zakona, pa je utvrđeno da su od 93 posmatrana zakona, privrednici učestvovali na izradi više od 37 odsto njih. Ovaj proces je dobio ocjenu šest, pa se preporučuje promjena kako bi donošenje odluka bilo transparentnije i inkluzivnije.
Mulešković kaže da Indeks lakoće poslovanja jasno pokazuje da ni privrednici ni investitori nisu zadovoljni sprovedenim reformama u protekloj godini. Zato poručuje da je neophodno hitno reagovanje donosilaca odluka.
Preporučeno
“Sa ovakvim načinom, kako je sada slučaj, se stvara ambijent koji odlikuje nepovjerenje, i stvara se bojazan da će ovo postati praksa i da će se nastaviti u istom maniru i u narednom periodu, odnosno donošenje rješenja bez konsultacija, bez održavanja javnih rasprava i slično”, zaključuje Mulešković.
