Video
Pokret Evropa sad (PES) je nedavno stavio u skupštinsku proceduru izmjene člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koji reguliše pitanje neradne nedjelje, a o kojem se čeka odluka Ustavnog suda na inicijativu Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) za ocjenu ustavnosti ovog zakonskog rješenja. Tim prijedlogom suštinski se ne mijenja ništa u dijelu zabrane rada nedjeljom, osim u dijelu izuzetaka među kojima više neće biti dozvoljeno veleprodajnim skladištima da tog dana rade. Jedina izmjena je u dijelu u kojem se navodi da se rad nedjeljom ne dozvoljava radi zaštite zdravlja ljudi. U obrazloženju se pozivaju na istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije da duge radne sedmice preko 55 sati povećavaju rizike od kardiovaskularnih i mentalnih bolesti, ukazujući da se kraćim radnim sedmicama ti rizici smanjuju.
Kostić ocjenjuje da taj nov način otkriva svu „nepodnošljivu lakoću“ posezanja za argumentima kao što su obespravljenost, eksploatacija, nebriga, nepravda, nepravedno postupanje i uspostavljanje pravde i očuvanje zdravlja radnika.
“Pravda i pravedno postupanje ne podrazumijeva postojanje izvjesnog skupa apstraktnih vrijednosti već zahtijeva razumijevanje uzročnih veza među tim vrijednostima i jednakom težinom za sve. Samo takvo sagledavanje apstraktnih vrijednosti, u njihovoj uzročno-posljedičnoj vezi i dostupnosti svima, omogućava realizovanje koncepta pravde i pravednosti”, navodi Kostić.
Životni standard
Saglasan da je zdravlje radnika vrhovna vrijednost te od neupitne važnosti, Kostić ukazuje da je ono u dobroj mjeri povezano sa kvalitetom životnog standarda, koji je lošiji ukoliko je dohodak manji.
“Jednako kao što bi trebalo biti neupitno i pravo radnika da sami odrede žele li raditi ili pravo poslodavca da im nešto takvo ponudi. Povrh toga, sve što je u vezi sa ovim kategorijama rad, pravo na rad, jednakost u obuhvatu tih prava, spada u domen vrlo osjetljivih pitanja o ljudskim pravima i slobodama. Uz to, tržišna privreda kao temeljna vrijednost demokratskog društva je u neraskidivoj vezi sa slobodom preduzetništva, a sve skupa u uzročno-posljedičnoj vezi je sa načelima slobodnog, otvorenog, pravednog društva”, dodao je Kostić.
Vasilije Kostić (Foto: Mara Babović)
Smatra da se nije moguće baviti izolovano pojedinim kategorijama, kao što je zabrana rada nedjeljom, a da se pritom ne naruši ukupni demokratski ambijent.
“Stoga sam i rekao da se pravda i pravedno postupanje kao ni sloboda ne mogu posmatrati kao prosti zbir apstraktnih vrijednosti, već kao vrijednosti u uzročno-posljedičnoj vezi koje kroz interakciju stvaraju slobodno demokratsko društvo odnosno slobodnu tržišnu ekonomiju”, kaže Kostić.
Samouvjerenost države
Često se dešava da se tuđe znanje tretira kao svoje, a da se u stvari zna malo ili nimalo. To je i razlog, kako ocjenjuje Kostić, što se često samouvjereno predlažu razne mjere i žustro brane razna gledišta, a da se o određenoj stvari vrlo malo ili gotovo ništa ne zna.
“Takva gledišta se oblikuju u eho sobi pripadništva grupi, koja iznova samopotvrđuje svoje zaključke zarad svojih ciljeva, a ne u pojedinačnoj racionalnosti. Takvih gledišta se članovi grupe drže iz odanosti, radi sopstvene sigurnosti. Grupno razmišljanje samo po sebi ima toliki uticaj da pripadnici grupe teško mogu da mu se suprotstave, pa postaju zatočenici i ubijeđeni žustri branioci. Tada je istina obavezna žrtva i sva šteta koja ide uz to”, objašnjava Kostić.
Država je ta, dodaje Kostić, koja bi trebalo da reaguje na tržišne nesavršenosti i da se umiješa i ispravlja ih onda kada postojeća rješenja nanose štetu svima i/ili najvećem dijelu društva ili pak ranjivim socijalnim grupama.
“Država ne treba da se miješa u područja gdje su tržišni učesnici, u ovom slučaju radnici i poslodavci, u boljem položaju da nađu optimalno rješenje. Svojom ex ante (unaprijed) arbitražom država nanosi štetu društvu, a najprije onima koje, po njenim izjavama, želi da zaštiti”, ocjenjuje Kostić.
Smatra da bi država trebalo da uspostavi zakonodavni okvir za donošenje optimalnog rješenja, a to je da definiše pod kojim uslovima se rad može obavljati nedjeljom ukoliko neko želi da radi, bilo da su to poslodavci ili radnici.
“To bi značilo da poslodavci, ako žele da organizuju rad nedjeljom, to mogu da urade pod uslovom da su radnici voljni da rade tog dana. I jedni i drugi uz uslove predviđene zakonom za rad nedjeljom. Izjave o tome da država teško može da obezbijedi kontrolu takvog postupanja je pitanje uspješnosti države, najprije. To ni u kom slučaju ne smije biti razlog nametanja netržišnih rješenja, jer država je tu da upravo spriječi nešto takvo ili bi barem morala da bude”, navodi Kostić.
Neznanje i površnost
Upozorava da je najviše štete u istoriji upravo došlo od neznanja i površnosti, ukazujući da je na svima odgovornost da ulože vrijeme u razotkrivanje svojih pristrasnosti te da pomno provjeravaju izvore informacija prije donošenja ozbiljnih odluka.
“Važno je da svi skupa razvijemo senzibilitet za teškoće drugih, a ne samo za sopstvene ili svoje grupe, predaleko smo, mislim, otišli u tom pravcu. Vrlo je važno da se udubimo u ljudske teškoće, potrebno nam je to kao opštedruštvena katarza. Nije sporno da radnicima treba odmor, ali ništa manje nije sporno da im treba plata od koje mogu pristojno da žive”, zaključuje Kostić.
Prva neradna nedjelja uvedena je u oktobru 2019. godine, nakon čega je uslijedila inicijativa UPCG za ocjenu ustavnosti tog zakonskog rješenja. Ustavnom sudu je trebalo pet i po godina da odluči o toj inicijativi, pa je u maju pokrenut postupak ocjenjujući da se osnovano postavlja pitanje saglasnosti odredbi zakona sa ustavnim principima jednakosti svih pred zakonom, ograničenja ljudskih prava i sloboda, slobode preduzetništva i saglasnosti pravnih propisa. Osim toga, doveli su u pitanje i postojanje ustavno prihvatljive ravnoteže između prava onih kojima je rad dopušten i onih kojima je zabranjen.
Iz Ustavnog suda su nedavno Pobjedi kazali da ovaj predmet ima status prioritetnog, ali da još nije poznato kada će biti na dnevnom redu. Ni Skupština ni Vlada nijesu iskoristili mogućnost da odgovore na navode iz rješenja Ustavnog suda niti su podnosile zahtjev za zastoj postupka.
Iz PES-a su nakon predlaganja zakonskih izmjena poručili da snažno podražavaju neradnu nedjelju, jer je riječ o pravednoj, društveno odgovornoj i ekonomski ispravnoj odluci. Navode da su zbog toga predložili izmjene zakona ocjenjujući da su usaglašene sa ocjenama Ustavnog suda navedenim u rješenju o pokretanju postupka za utvrđivanje ustavnosti.
“Neradna nedjelja je simbol društva koje cijeni rad i poštuje čovjeka. Ukidanje ovog prava značilo bi vraćanje u vrijeme iscrpljivanja i nesigurnosti, kada su zaposleni bili bez glasa i bez odmora”, kazali su iz PES-a.
Dodali su da su zaposleni u trgovinama, prije 2019, bili izloženi prekomjernom radu, niskim platama, nedostatku sindikalne zaštite te da nijesu imali nijedan garantovani dan odmora. Uvođenjem neradne nedjelje, kako navode, hiljade radnika je prvi put dobilo siguran dan odmora.
“Praksa je pokazala da ekonomska aktivnost u sektoru trgovine nije oslabila – naprotiv, porasla je. Promet u trgovinama je stabilan, a najveći trgovački lanci, i pored neradne nedjelje, ostvaruju rekordne profite i šire poslovanje. To jasno pokazuje da zabrana rada nedjeljom nije prepreka privredi, već dokaz da je moguće graditi održiv model rasta u kojem su i radnik i poslodavac na dobitku”, saopštili su iz PES-a.
Preporučeno
Iz UPCG su nakon toga Pobjedi kazali da ovaj prijedlog ne uvažava preporuke suda, već ih suštinski obesmišljava.
