Video
Kostić kaže da bez obzira što će sve zemlje nastojati da manje ili više štite standard građana kroz depresirane cijene struje, njegovo je mišljenje da će one, prije ili kasnije, morati da se koriguju na više jer činioci koji su generisali njihov rast su i dalje prisutni ( nema najave da bi mogli brzo biti ukinuti,) a to znači da postojeća politika formiranja cijena u potrošnji neće biti dalje održiva zbog enormnog iscrpljivanja resursa.
Što se tiče subvencionisanja potrošenje, on kaže da postoje različiti modeli i dodaje da su oni već prisutni u praksi raznih zemalja.
“Potrebno je samo izabrati onaj koji je kod nas primjenjiv odnosno koji najbolje odgovara
našim uslovima”, kaže Kostić.
On podsjeća da , kao i za sve drugo, ne postoji takozvani „snake oil“ univerzalni lijek ili rješenje za sve zemlje, i dodaje da upravo obrnuto, svaka zemlja ima svoje specifična obilježja pa shodno tome i posebna – specifična rješenja ponaosob.
Ostaje pitanje, kaže Kostić, da li će to biti na „teret budžeta“ ili neki drugi način zavisi od ovoga što sam malo čas saopštio?.
Kostić se lično, uvijek zalaže za rješenja koja su više tržišna odnosno koja najmanje remete tržišne zakonitosti jer se na taj način interes preduzeća najbolje štiti, što bi značilo da u datoj situaciji država ne vodi socijalnu politiku ( očuvanje standarda građana) na način što će dovesti u pitanje odživost
poslovanja elektroenergetske kompanije jer će to na kraju platiti ti isti građani ali u sljedećoj
„iteraciji“ skuplje.
“Država treba da u okviru svoje nadležnosti nad socijalnom politikom štiti standard građana kroz kanale socijalne politike, ovako ili onako, a elektroenergetska kompanija shodno svojoj misiji kroz programe stimultivne štednje koji će poduprijeti njene poslovne performanse a ne umanjiti ih kako to sada izgleda da je slučaj”, tvrdi Kostić.
Uzdržavanje od neracionalne potrošnje po njegovo mišljenju u ovom momentu je najisplativija opcija za Elektroprivredu, pa treba da stimuliše takvo ponašanje potrošača.
Program Evropa sad je, kako kaže, napravio upravo ono na šta je ukazivao kada je program
predstavljen javnosti.
Vezivanje finansiranja zdravsta za budžet je ozbiljan rizik
Kostić podsjeća, da je ranije govorio kako je vezivanje finansiranje zdravstva za budžet ozbiljan rizik, naročito u situaciji nestabilnih javnih finansija kakve su naše, i da to može rezultirati nestabilnostima u pružanju zdravstvenih usluga koje za posljedicu mogu imati direktan atak na zdravlje nacije odnosno na životni standard građana, i dodaje da se nažalost to i desilo.
“Zdravstvo nije isto što i finansije pa ni posljedice nestabilnosti u ovim sferama nijesu iste – nemjerljivo su različite jer dovoljno je da jedan dan pacijent nema lijek koji život znači”, jasan je Kostić.
Zato,kako kaže u dijelu finansiranja, trenutno u datim uslovima ne vidi boljeg načina na kako takvom brzom saniranju stanja od vraćanja ukinutog poreza kao stabilnog izvora finansiranja Fonda za zdravstvo, i dodaje da finansiranje zdravstva ne smije biti vezivano za nestabilne izvore finansiranja – to treba da bude ideja vodilja u finansijskoj operacionalizaciji.
Zabrana izvoza mlijeka iz Srbije može imati i političke razloge
“Zabrana izvoza miljeka iz Srbije, za one koji nijesu u projektu Otvoreni Balkan, može se tumačiti političkim
ali i drugim razlozima”, kaže Kostić, ali i dodaje da o tome ne bi šekulisao.
Preporučeno
Ipak, kako kaže, važnije od razumijevanja motiva koji stoje u pozadini jedne takve mjere, jeste razumjeti potrebu da se jedna takva mjera zaista i uvede.
