Video
Na pitanje da li bi smanjenje akciza doprinijelo stabilizaciji ili će cijene goriva svakako rasti zbog situacije na tržištu, Kostić ističe da ako cijene nastave da rastu i taj instrument će biti nedovoljan.
”Zavisno od toga šta se podrazumijeva pod stabilizacijom. Smanjenje akciza će doprinijeti kakvoj takvoj zaštiti potrošnje odnosno standarda i sa tog aspekta će pomoći u smirivanju panike u potrošnji, ali stablizacija tržišta u pogledu cijena zavisi od globalnih činilaca: geopolitičke situacije i nivoa proizvodnje nafte i naftnih derivata, smanjenje akciza nema potencijal da trajno djeluje jer ako cijene nastave da rastu i taj instrument će biti nedovoljan i istopiće se”, kazao je on za Standard.
Upitan da li bi ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica bilo kontraproduktivno, napominje već iznijeti stav da bi to doprinijelo opštem pogoršanju stanja.
”Administrativno ograničavanje cijena (određivanje najviše cijene) na teret privrede bi bilo kontraproduktivno i doprinijelo opštem pogoršanju stanja. Upravo objavljena najava Vlade da će uticati na cijene privremenim smanjenjem stopa PDV-a znači da je Vlada odustala od ranijih najava ograničavanja cijena proizvoda putem propisane cijene il ograničavanjem marži, koje rješenje sam u više navrata ozbiljnno kritikovao jer bi nosilo potencijano značajnu štetu za privredu”, kazao je Kostić.
Zato mu je drago, kako ističe, da je Vlada izabrala, sasvim sigurno, bolje rješenje.
”Mada bi ono moralo biti selektivno, odnosno ono treba ciljati određene segmente u potrošnji, a ne sve tretirati jednako jer će fiskalni prihodi značajno stradati pa ćemo morati nabavljati sredstva iz drugih izvora (zaduženja), a to vam onda dođe na isto”, dodao je on.
Povećanje plata je vrlo malo doprinijelo ovoj situaciji, smatra Kostić.
”Malo ili vrlo malo. Rast plata je mogao samo da da mali impuls potrošnji, odnosno tražnji jer inflacija je već bila tu – ugrađena u cijene proizvoda u prethodnom periodu”, istakao je.
Upitan očekuje li da će cijene i dalje nastaviti da rastu i kako Vlada Crne Gore može reagovati, profesor Kostić kaže da je Vlada najavila plan reagovanja i tome se za sad ne može ništa dodati (osim neophodnosti targetiranja potrošnje)– imajući u vidu naše ograničene resurse.
Kostić kaže da ekonomsku situaciju mnogo otežava nefunkcionalnost institucija u Crnoj Gori.
”Sistem se zove tako jer postoje njegovi elementi. Ključni elemenat društveno-ekonomskog sistema jesu institucije. Ako one ne funkcionišu ne funkcioniše sistem ili funkcioniše sa ogromnim “stepenom rabaćanja” odnosno visokim troškovima”, istakao je u razgovoru za Standard.
Srbija obustavlja izvoz pšenice, brašna, kukuruza i ulja
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je najavljena najveća nestašnica brašna i pšenice u svijetu, ali da će biti dovoljno pšenice i brašna i za Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, BiH.
– Da li bi obustavljanje izvoza pšenice za Crnu Goru otežalo nabavku, koje su nam alternative, koliko bi nas pogodila takva odluka Srbije?
”Naravno da bi otežala situaciju i naravno da otežava. Možda već i naučimo lekciju da se ovakve situacije koriste i za političke uticaje i da prestanemo da vjerujemo kako je neko spreman da se žrtvuje za drugog ne tražeći ništa zauzvrat. Takvih scenarija je bilo i nedavno, zar ne? Stoga treba strateški diverzifikovati izvore snabdijevanja kako bi smanjili potencijalnu zavisnost od jednog tržišta. Naravno da postoje alternativna rješenja, pitanje je samo uz koju cijenu jer je transport takođe znatno poskupio”, odgovorio je Kostić.
Upitan koliko se danas pokazala opravdanom prodaja pšenice koju smo posjedovali, Kostić odgovara da je to pokazalo stepen odsustva sposobnosti Vlade u praćenju signala sa tržišta.
”Mogu sada da navode različite razloge u cilju opravdanja takvog postupka, ali je više nego jasno da je to bila ozbiljna greška koja je, takva kakva je, manja od onoga na šta nedvosmisleno ukazuje a to je: da su resorno Ministarstvo i Vlada pokazali znatan stepen odsutstva sposobnosti u praćenju i sagledavanju signala ne ranog već i prilično očiglednog upozorenja sa tržišta, a uz to i ozbiljno odsuststvo strateške svjesnosti i sposobnosti za strateški izbor”, istakao je on.
Očekuje se da će, kao posljedica ruske invazije u Ukrajinu, prosječne cijene žitarica porasti za trećinu, a suncokretovog ulja za 40 odsto. Ukrajina i Rusija zajedno čine 30 odsto svjetske trgovine pšenicom. Koliko ovo utiče na nas?
”Vidimo koliko već utiče. Ako mislite na kvantifikaciju to je teško reći. Vidjećemo koliko će trajati sukob. A i mi smo bili orijentisani na pšenicu iz regiona. Za sada to utiče na sve u svijetu pa i na nas”, kazao je on.
Crna Gora nema robnih rezervi, da li to treba da nas brine?
”Bolje bi bilo da je to pitanje već passe, ali nažalost nije. Vlada se više trudila da objasni kako je prethodna vlast ukinula robne rezerve (i time skine odgovornost sa sebe) nego što se bavila time da se posljedice toga otklone.
Preporučeno
Prosto je nevjerovatno da se tek sada donosi odluka o interventnim nabavkama. Savremena globalizovana ekonomija je pokazala da je njeno obilježje prije kriza nego stanje stabilnosti ili makar krize su učestalije nego ranije pa je pitanje robnih rezervi suvišno i postvaljati. Treba ga samo razraditi a ne pitati se da li su reserve potrebne ili ne.Njihovo odsutstvo manje brine od načina postupanja u vezi s njima”, zaključio je Kostić u razgovoru za Standard.
