“Što se tiče sedmočasovnog radnog vremena Vlada mora biti maksimalno obazriva. Ta mjera nigdje nije potvrđena kao zakonsko pravilo. Dakle, ne postoji zemlja u kojoj je izričito, zakonski propisano da radno vrijeme traje sedam sati. Primjera radi u Francuskoj, Španiji, skandinavskim zemljama postoji u određenim sektorima i to je regulisano kroz određene granske ugovore”, naveo je Gajević.

U državnoj administraciji treba skratiti radno vrijeme, da bi se, kako naglašava on, popravila efikasnost rada.

“Ta efikasnost ne zavisi samo od dužine radnog vremena, već i načina angažovanja, hijerarhijske odgovornosti, ali možda bi skraćivanje u administraciji dovelo do povećanja efikasnosti i efektivnosti. Mislim da bi to bilo pozitivno, ali ne i u proizvodnim djelatnostima. Primjera radi u turizmu i uslužnim djelatnostima, gdje se radi u smjenama, mora postojati kontinuitet u hotelima gdje smjene traju 24, 16 ili 12 sati. U tom slučaju poslodavcu se poskupljuje cijena rada i to predstavlja biznis barijeru. Recimo, recepcija radi 24 sati, ako se uvede kraće radno vrijeme, a minimalna zarada ostane na sadašnjem visokom nivou, onda se uvećavaju troškovi rada, proizvodnog procesa, takođe, turističkog proizvoda. Tako da o svemu tome se mora voditi računa, biti krajnje obazriv, možda kroz kolektivne ugovore dati kao mogućnost, ali nikako kao izričito zakonsko pravilo”, prokomentarisao je Gajević.

Poruka privrede bila je jasna, da zbog globalnih kretanja nije u stanju da se suoči i sa izazovom i dodatnim opterećenjima koje donosi kraće radno vrijeme. Prokomentarisali su i da bi to značilo dodatno angažovanje radnika, a poznato je koliko se teško dolazi minulih godina do radne snage.

“Tridesetpetočasovno radno vrijeme bila bi, tako da kažem, medveđa usluga za privredu. Evo,primjera radi u sektoru energetike gdje su smjene po osam sati. Ako bi se to skratilo porasla bi cijena rada, napravili bi se dodatni troškovi, stvorila biznis barijera za buduće investitore, jer u tom slučaju mora se angažovati neko na tri sata ili plaćao prekovremeni rad. Zato vlada mora da osmisli kvalitetno rješenje. Ja da vodim ekonomsku politiku to bih probao kao model na državnoj upravi, da vidimo kako će se pokazati kroz analizu tog probnog modela. I tek kada se sagledaju efekti odlučiti da ili ne. U ekonomiji nijedno ad hok rješenje, na oruk, nije dobro. Može biti popularno kod zaposlenih, ali hajde da probamo, da vidimo kako će to funkcionisati”, poručio je finansijski konsultant.

Ideju sedmočasovnog radnog vremena pozdravili su u Uniji slobodnih sindikata i ocjenili da je ostvariva, pozivajući se na iskustva evropskih zemalja.

“Za zaposlene, odnosno njihove predstavnike u sindikatima to je dobra mjera, jer normalno je da svi žele manje da rade, a zarađuju isto, ali moramo praviti model koji neće štetiti privredi, investicijama koje su na prilično niskom nivou, a preko su nam potrebne”, zaključio je Gajević.

Preporučeno

STANDARD OTKRIVA DETALJE BIJEGA ŠABUNJINA: Zaplakao u taksiju, ostavio pasoš i telefon, a onda je taksista shvatio koga je vozio

MARTA KOS POVODOM NAJAVE ORGANIZOVANJA SAHRANE MLADIĆA: Nadam se da Srbija zna šta je na kocki

CBCG nakon 25 godina – RADOVIĆ: Na pragu smo najveće transformacije od osnivanja

Mladići na obali Zete upoznali ŠABUNJINA: Djelovao kao osobenjak, ne kao masovni ubica

FEJZIĆ: Saučešće porodicama poginulih – ruske državljane niko ne napada, niti treba, ali odakle hajka prema Turcima?

Mještani Komana i večeras u potrazi za osobom osumnjičenom za napad na ženu

Statistika pokazuje da u Grčkoj, Rumuniji, Bugarskoj rade manje od 40 sati. Najkraću radnu sedmicu od 32,2 sata imaju zaposleni u Holandiji, za nepunih pola sata duže se radi u Austriji, a u Njemačkoj 34 časa nedjeljno. Ako se pogleda region u Srbiji i BIH rade oko sat kraće nego mi, dok najduže radno vrijeme ima Turska preko 44 sata nedjeljno.