“Sa četvorodnevnom radnom sedmicom i pretjeranim insistiranjem na balansu između posla i privatnog života (work-life balance), prosperitet se ne može očuvati“, izjavio je kancelar Fridrih Merc (CDU) početkom mjeseca, uprkos podacima OECD-a koji pokazuju da Njemci rade čak i više nego prethodnih godina. Osim toga, požalio se da se radnici u Njemačkoj prečesto prijavljuju bolesnima, te da generalno pate od nedostatka radne etike.

Ekonomsko krilo njegove stranke, (Mittelstands- und Wirtschaftsunion – MIT), predstavništvo interesa preduzetnika u demohrišćanskoj CDU, dospjelo je u fokus javnosti kritikom onoga što naziva „lajfstajl skraćeno radno vreme“ (lifestyle part-time). To se, prema riječima portparolke MIT-a Julijane Bernt, “ne odnosi na ljude koji moraju smanjiti broj radnih sati zbog brige o djeci, bolesnim rođacima ili zbog školovanja. Riječ je o ljudima koji jednostavno žele više slobodnog vremena“, rekla je Bernt za DW.

MIT traži reformu njemačkih zakona o radu kako bi se pozabavio tim, kako ga vidi, problemom.

“Poreski obveznici ne bi trebalo da finansiraju balans privatnog i poslovnog života osoba koje primaju socijalna davanja”, navela je Bernt.

Broj radnika na skraćenom radnom vremenu u Njemačkoj znatno je porastao tokom posljednjih decenija, ali uglavnom zato što porodice više ne mogu živjeti od jedne plate, kao i zbog tehnoloških promjena koje su mnoge ljude navele da radije biraju skraćeno radno vrijeme nego nikakav posao.

Han: Zahtjev za smanjenje radnih sati nije automatski

Pozivajući se na podatke njemačke Savezne kancelarije za statistiku (Destatis), MIT ističe da je 2022. 27 odsto zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom kao razlog za nesklapanje ugovora s punim radnim vremenom navelo jednostavno “želju da rade kraće”.

Međutim, prema Klaudiji Han pravnici i jednoj od vodećih njemačkih stručnjakinja za zakone o skraćenom radnom vremenu, mnogi radnici poslodavcu jednostavno i ne kažu pravi razlog za takav zahtjev.

“Bavim se radnim pravom 24 godine”, rekla je advokatica Han za DW.

“Pretežno zastupam zaposlene, ali i ponekog poslodavca. Nikada nisam imala slučaj u kom je neko jednostavno želio više slobodnog vremena.“

“Moje iskustvo je da su gotovo svi ugovori o skraćenom radnom vremenu rezultat dogovora između poslodavca i zaposlenog”, dodala je. Han se takođe usprotivila tvrdnji MIT-a da poslodavci pravno ne mogu odbiti takav zahtjev zaposlenog, što je jedan od ključnih argumenata MIT-a za izmene zakona.

Pravnica je objasnila da „zahtev za smanjenje radnih sati nije automatski“, te da se može odbiti iz više razloga. Štaviše, razlozi zbog kojih radnik podnosi zahtev retko imaju ikakav pravni značaj.

“Zaposleni, naravno, ima pravo da tuži poslodavca“, kako bi nastavio proces, ali malo ko je spreman da rizikuje tužbu protiv firme koja mu isplaćuje platu.

Koja su pravila za skraćeno radno vrijeme u Nemačkoj?

Svaki zaposleni u firmi koja ima 15 ili više radnika ima pravo da podnese zahtjev za skraćeno radno vrijeme, ali najmanje tri mjeseca unaprijed. Poslodavac zahtjev može da odbije ako bi, na primjer, zbog toga nastali preveliki troškovi ili ako bi to narušilo normalno poslovanje.

Ako zaposleni želi ponovo da pređe na puno radno vrijeme, konačna odluka je na poslodavcu. Prema njemačkom pravu, ali i pravu EU, diskriminacija radnika s nepunim radnim vremenom u odnosu na one s punim radnim vremenom je zabranjena, imaju pravo na proporcionalnu platu, bolovanje, obuke i godišnji odmor.

Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošle sedmice, kancelar Merc ponovo je aludirao na to da je uzrok ekonomskih problema navodna lijenost Njemaca, tvrdeći da „Njemci rade 200 sati manje godišnje od Švajcaraca“.

Međutim, podaci pokazuju da je udio radnika na skraćenom radnom vremenu zapravo veći u Švajcarskoj, Holandiji i Austriji nego u Njemačkoj.

Niko više neće da radi

Taj stav, i stavovi slični njemu, postali su uobičajeni nakon pandemije, ali korijeni tog narativa sežu još do antičke Grčke – Hesiod se žalio na komšiju koji je, prema njemu, više volio dokolicu nego vrijedan rad. U Njemačkoj takvi primjeri postoje najmanje od Vajmarske republike: konzervativni političari tada su optuživali narod za lijenost, uprkos masovnoj nezaposlenosti u doba ekonomske krize.

MIT-ova fraza “lajfstajl skraćeno radno vrijeme” mnogima djeluje kao najnovija verzija one stare mantre “niko više neće da radi”. Nacionalno vijeće ženskih organizacija (DF) ocijenilo je to “uvredljivim” prema zaposlenim majkama, koje čine nesrazmjerno veliki dio radnika sa nepunim radnim vremenom.

“Nedostatak kvalifikovane radne snage ne može se rješavati prisiljavanjem ljudi da rade duže”, već poboljšanjem uslova rada, npr. većom mogućnošću brige o djeci i fleksibilnijim radnim vremenom.

Katarina Drege kopredsjednica poslaničke grupe opozicione stranke Zelenih, nazvala je frazu “omalovažavajućom” i pokušajem da se “jedno po jedno oduzimaju teško izborena prava”.

Socijaldemokratska partija (SPD), koalicioni partner CDU/CSU bloka, takođe je kritikovala tvrdnju da Njemci rade skraćeno zato da bi uživali u dokolici. Stranka posljednjih mjeseci pokušava ponovo pridobiti radničko biračko tijelo, pred niz pokrajinskih izbora koji se očekuju ove godine.

Aleksander Švajcer (SPD), premijer Rajne-Palatinata, koji se u martu bori za reizbor, rekao je za Dojčlandfunk da “ne poznaje nikoga ko radi manje da bi više vremena provodio na golf-terenu”.

Njegova stranačka koleginica, premijerka Meklenburg-Zapadne Pomeranije Manuela Švezig, upozorila je da bi MIT-ov predlog stvorio opasan presedan u kojem vlada odlučuje šta su dobri, a šta loši razlozi za rad sa nepunim radnim vremenom.

Poreska reforma nasuprot reformi radnog zakonodavstva

Neki njemački ekonomisti ističu da bi promjene poreskih zakona, umjesto izmjena radnih propisa, mogle podstaći veći broj ljudi da radi puno radno vrijeme. List Bild nedavno je objavio izvještaj pozivajući se na OECD, prema kojem njemački poreski sistem ne pruža snažan podsticaj za 40‑satnu radnu sedmicu.

Predstavnik Unije poreskih obveznika rekao je za list da neko ko kući donosi 2.000 eura mjesečno plata 4,4 centa poreza po eura, dok onaj sa 4.000 evra plata 13,1 cent.

I ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz bavarskog CSU-a, ali i političari SPD-a, sugerisali su da bi trebalo razmotriti fleksibilizaciju osmočasovnog radnog dana, umjesto demonizacije skraćenog radnog vremena.

Prema navodima medija, socijaldemokratska ministarka rada Berbel Bas prošle je godine, u skladu s koalicionim sporazumom, završila nacrt reforme Zakona o radnom vremenu. Prema tom predlogu, radni sati potrebni za puno radno vrijeme raspoređivali bi se u sedmičnim ili mjesečnim ciklusima, kako bi se bolje prilagodili sezonskim i projektno zasnovanim poslovima.