Video
Ulazak u SEPA označava kraj visokih bankarskih naknada i početak nove ere digitalnih, brzih i povoljnih plaćanja. U zemlji koja je već dvije decenije u monetarnoj uniji s eurom, ali izvan evropske infrastrukture plaćanja, ovaj potez ima i simboličku težinu – pokazatelj da Crna Gora više nije samo korisnik evropske valute, već i ravnopravan učesnik evropskog platnog prostora.
Povoljnosti za privredu
Prema ocjenama ekonomskih stručnjaka i Svjetske banke, SEPA reforme mogu povećati povjerenje kompanija, privući investicije i otvoriti nova radna mjesta u regionu. Crna Gora je, uz Albaniju i Srbiju, dio SEPA geografske oblasti, ali je prva zemlja Zapadnog Balkana koja je sistem učinila funkcionalnim – što znači da će se od oktobra svaka uplata prema EU obrađivati po evropskim cijenama i standardima.
Kako su istakli iz CBCG do sada su troškovi transfera novca iz Crne Gore bili među najvišima u regionu.
“Prosječna naknada za odlazni transfer preko SWIFT-a iznosila je 73 eura, dok je u zemljama EU prosjek svega 0,00 do 0,06 odsto – i do 20 puta niže cijene nego kod nas. Prema analizi Svjetske banke, Crna Gora je imala najskuplje B2B koridore u regionu Zapadnog Balkana, gdje je, na primjer, transfer od 5.000 eura koštao prosječno 0,90 odsto vrijednosti transakcije, dok je isti iznos iz Kosova koštao tek 0,38 odsto”, objasnili su iz CBCG.
Nova pravila CBCG donose fiksne naknade koje su značajno povoljnije. Tako će prvi dnevni transfer do 200 eura za fizička lica iznositi svega 0,02 eura. Elektronski nalozi do 20.000 eura naplaćivaće se 1,99 eura, dok će za veće iznose elektronski transferi koštati 25 eura. Transakcije izvršene na šalteru biće skuplje, pa će za iznose do 20.000 eura naknada iznositi 3,99 eura, a za iznose preko 20.000 eura – 50 eura.
Procjenjuje se da će građani i privreda godišnje uštedjeti oko 13,9 miliona eura, od čega čak 10,8 miliona otpada na privredu. Dugoročno, do članstva u EU, očekuju se uštede od preko 50 miliona eura. Istovremeno, banke će izgubiti oko 23,5 odsto prihoda od naknada u platnom prometu.
Sve banke u Crnoj Gori uskladile su tarife sa novim pravilima, a većina njih nudi i besplatnu prvu transakciju fizičkih lica do 200 eura. Privredna komora Crne Gore i Centralna banka poručuju da će ukidanje dodatnih naknada za prilive iz inostranstva poslati signal povjerenja domaćoj privredi i ojačati konkurentnost sistema.
Naglašava se i važnost digitalnih kanala – internet i m-bankarstvo. Plaćanja obavljena ovim putem u prosjeku su dvostruko jeftinija od naloga na šalteru, a istovremeno brža i sigurnija.
“Ako plaćate kroz šalter – plaćate više. Ako plaćate digitalno – plaćate po evropskim cijenama”, jasna je poruka CBCG.
U istraživanju Svjetske banke iz 2023. bilo je čak 12 puta skuplje poslati 5.000 eura između zemalja Zapadnog Balkana nego unutar SEPA zone.
Albanija je uvrštena u SEPA geografsku oblast u novembru 2024, a Srbija u maju 2025, ali se u tim državama sistem još ne primjenjuje u praksi – njihove banke su u fazi tehničkog i regulatornog prilagođavanja.
Zbog toga je Crna Gora prva zemlja regiona u kojoj SEPA postaje funkcionalna, odnosno u kojoj građani i privreda mogu obavljati transakcije po SEPA pravilima, sa jednakim naknadama kao i u zemljama EU.
Za Crnu Goru, koja već koristi euro kao zvaničnu valutu, ulazak u SEPA ima višestruki značaj. Osim što omogućava građanima i privredi da plaćaju i primaju uplate iz EU po istim pravilima kao i unutar Unije, ovo članstvo ima i snažan simbolički značaj – potvrdu da se domaći finansijski sistem usklađuje sa evropskim standardima.
Prilagođavanje sistema
Implementacija SEPA standarda zahtijevala je prilagođavanje bankarskih sistema, IT infrastrukture i regulatornih procedura, ali istovremeno otvara vrata daljoj digitalizaciji plaćanja – uključujući instant transfere i QR plaćanja koji su planirani kroz sistem TIPS Clone od 2026. godine.
Time Crna Gora ne samo da smanjuje troškove poslovanja i podstiče konkurentnost privrede, već postaje i primjer uspješne integracije sa evropskim tržištem plaćanja. Ulazak u SEPA zonu, uz najavljene uštede i veću sigurnost, predstavlja jednu od najkonkretnijih reformi na putu zemlje ka Evropskoj uniji.
U izvještaju ,,Western Balkans Regular Economic Report“ kaže se da reforme poput ulaska u SEPA i uvođenja „green lanes“ za prekograničnu trgovinu ,,mogu poboljšati povjerenje kompanija, investicije i otvaranje radnih mjesta“ u regionu.
Izvještaj implicira da će reforme u finansijskom sektoru i bolja povezanost (kroz SEPA, digitalizaciju, interoperabilnost) povećati povjerenje investitora. To može otvoriti nove prilike za strane investicije u zemljama Zapadnog Balkana, jer investitori cijene transparentnost, pouzdane mehanizme plaćanja i niže transakcione troškove.
Preporučeno
Izvještaj napominje da učesničke zemlje regiona moraju koordinisati reforme, posebno unutar područja infrastrukture, carinske politike, digitalizacije i platnih sistema. Različiti tempo primjene reformi može stvoriti neusklađenosti i prelazne troškove u međudržavnim transakcijama i komunikaciji sistema.
