U radu sastanka koji je, kako je saopšteno, vodio generalni sekretar Privredne komore Mitar Bajčeta, učestvovao je i konsultant na izradi teksta Đorđe Vukotić, NALED.

U uvodnom izlaganju, kako se navodi, Bajčeta izrazio je zahvalnost ministarki Nišić i svim privrednicima na prisustvu i interesu za ovako važnu temu, naglasivši da je njihov doprinos ključan za uspješnu implementaciju ovog zakona.

,,Privredna komora je svjesna specifičnih izazova kada je u pitanju sezonska radna snaga i već duže vrijeme radimo na pronalasku rješenja, prije svega kroz saradnju sa Ministarstvom rada i socijanog staranja, kao i GIZ-om”, istakao je Bajčeta.

Ministarka Nišić posebno je zahvalila Privrednoj komori, GIZ-u i kolegama iz NALED-a na podršci tokom čitavog procesa.

,,Cilj je da svi narednu sezonu dočekamo spremni, što znači da već od marta moramo imati pripremljene sezonske radnike“, rekla je Nišić.

Plan je, kako kaže, da se ovaj zakon usvoji do januara 2025. godine, a kao njegove osnovne ciljeve istakla je stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.

,,Jedan od ključnih aspekata zakona je fleksibilnost u broju dana tokom kojih sezonski radnici mogu raditi. Takođe, ugovor o radu može biti zaključen i pismenim i usmenim dogovorom, što dodatno doprinosi jednostavnosti”, poručila je ministarka.

Pozvala je sve prisutne da otvoreno iznesu svoje stavove i nedoumice u vezi sa implementacijom zakona.

,,Vaše mišljenje o ovim rješenjima i svaka vaša sugestija izuzetno su nam važni kako bismo zakon prilagodili potrebama crnogorskog tržišta rada i osigurali njegovu efikasnu primjenu u praksi”, zaključila je Nišić.

U saopštenju za medije navodi se da su privrednici između ostalog istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada.

Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori.

Ovakvo rješenje, kako navode, treba već u ovoj fazi da bude unijeto u tekst, kako bi se izbjegle inicijative za njegovim brzim izmjenama i dopunama. Takođe, mišljenja su da treba razmisliti o mogućem subvencioniranju kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj.

Iz Komore su naveli da je za crnogorski turizam kasno da implementacija ovog zakona počne od 1. maja naredne godine, već privreda smatra primjerenijim da to bude 1. marta, kako bi se pravovremeno obezbjedio nedostajući kadar.

Predstavnici trgovine ukazuju na to da ovo zakonsko rješenje treba da obuhvati i ovaj sektor koji ima značajno povećanje obima posla tokom turističke sezone.

Oni predlažu da regulativa precizno riješi pitanje tehnološkog viška, uzme u obzir česte fluktuacije zaposlenih u trgovini, kao i da zaštiti poslodavce od refundacija ukoliko stalni sezonac odbije angažman u narednoj godini.

Potreba za angažovanjem stranih radnika je, kako se navodi, sve više izražena, smatraju privrednici, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole.

Predstavnici sektora poljoprivrede i prehrambene industrije (uključujući pekare) takođe traže da budu obuhvaćeni ovih zakonom kako bi mogli zapošljavati sezonske radnike, kao i da njihovo prijavljivanje bude elektronskim putem uz uvezivanje svih institucija koje su nadležne u ovom procesu.

Konsultant Đorđe Vukotić istakao je značaj dijaloga sa privrednicima i ukazao na važnost praktičnih iskustava regiona u razvoju sličnih zakonskih propisa.

,,Nacrt ovog zakona izrađen je kao kompilacija uspješnih modela drugih zemalja, posebno hrvatskog i srpskog, gdje se kroz različite pristupe odgovara na problem sezonske radne snage, ali i nezaposlenosti”, kazao je on.

Vukotić se takođe osvrnuo na potrebnu fleksibilnost zakona i tehnička rješenja koja bi mogla omogućiti lakše praćenje i evidentiranje radnika.

“Za povremene poslove ključno je da postoji funkcionalan informativni sistem, jer su tu najveće fluktuacije radne snage”, istakao je on, dodajući da je bi ovaj sistem, kako je predloženo, omogućio evidenciju i sezonskih radnika iz inostranstva kroz dodjelu posebnog evidencionog broja.

Vukotić je naglasio važnost dodatnih analiza ključnih sektora u kojima će sezonsko zapošljavanje biti omogućeno, naglašavajući važnost preciziranja pravila kako bi se spriječile moguće zloupotrebe.

Navodi da bi u oblasti turizma, poslodavcima trebalo omogućiti povremeno radno angažovanje koje može prerasti u stalni sezonski posao (preko 120 dana) uz stimulaciju države za one koji ispune uslove kao što su pribavljanje radne dozvole i uspešan probni rad.

Takođe, smatra da poslodavcima u građevinarstvu treba omogućiti povremeno angažovanje pomoćne radne snage, poput čišćenja gradilišta i prenošenja tereta, do 90 dana, čime bi se legalizovali poslovi koji su trenutno neprijavljeni.

Vukotić je istakao da se ovim zakonom želi omogućiti povremeno angažovanim radnicima da budu prijavljeni, zdravstveno osigurani i da im teče radni staž, uz mogućnost prelaska u stalni radni odnos kada se steknu uslovi.

,,Državi želimo da pružimo efikasan način kontrole povremenog rada u cilju suzbijanja sive ekonomije, zloupotrebe povremenih angažovanja i ugovora o djelu, te planiranja politike zapošljavanja i podsticaja. Cilj je da se zakonom ne smanji broj stalno zaposlenih, već da se pronađe prava mjera za sezonsko i povremeno angažovanje”, zaključio je on.