Video
„Najveća, jedna od najnegativnijih opaski Unije poslodavaca jeste što najavi Euromodela, kako je to premijer nazvao, nije prethodio socijalni dijalog. A to je ono kako mi vidimo da moraju da funkcionišu pitanja koja se tiču poslodavaca i zaposlenih, a par excellence takav primjer jeste pitanje minimalne zarade. Dakle, taj dijalog nije postojao“, kazao je Lazović gostujući u emisiji “Link”.
On je naveo da u Uniji poslodavaca žele da se socijalni dijalog uspostavi u narednom periodu, ukoliko postoje namjere da se utiče na iznos minimalne zarade u Crnoj Gori.
„Ako se želi od dvije minimalne zarade koje trenutno imamo doći do tri, ono što mi zaista želimo jeste da budemo uvaženi kao socijalni partneri, jer to je pitanje koje treba da se rješava socijalnim dijalogom. I to je pitanje gdje svaka strana, a kad kažem svaka strana, mislim i na poslodavce i na Vladu i na predstavnike zaposlenih, odnosno sindikate, treba da budu jednako zadovoljni ili jednako nezadovoljni, zavisi kako gledamo“, rekao je Lazović.
Prema njegovim riječima, to pitanje mora da se rješava kroz društveni dogovor, koji je rezultat socijalnog dijaloga.
„Dakle, da se otvori jedan proces u kom svi imaju mogućnost da utiču na kreiranje nekog finalnog proizvoda, da svi onda možemo da stanemo iza toga i da, na neki način, preuzimamo odgovornost za ono što radimo“, kazao je Lazović.
Nasuprot tome, kako je rekao, sada postoji situacija u kojoj se najavljuje program koji je „prilično jednostran“ od strane premijera ili Vlade kao predlagača izmjena seta zakona, bez društvenog dogovora.
„Odgovornost, odnosno rizik svega, na neki način, želi se prebaciti na privredu i na poslodavce, iako bi neko mogao da kaže da ovdje Vlada preuzima veliki rizik i tako dalje. Na kraju dana, i rizik Vlade je rizik građana prije svega, a prije svega rizik privrede koja generiše najveće prihode za budžet, što kroz PDV, porez na dobit ili neke druge dažbine, na državnom, naravno, i lokalnom nivou“, kazao je Lazović.
Govoreći o iznosima minimalnih zarada, Lazović je naveo da su oni, prema ocjeni Unije poslodavaca, možda neprimjereno određeni u ovom trenutku, imajući u vidu da bi u nekim slučajevima minimalne zarade bile povećane i dvostruko.
„Prosto se onda postavlja pitanje: na bazi čega, ako nemamo neke indikatore, neke podatke, da je u Crnoj Gori drastično porasla produktivnost ili da se desila neka druga okolnost koja privredu čini dosta konkurentnijom, bogatijom i tako dalje, na bazi čega smo došli do toga da se u toj mjeri povećava minimalna zarada i na taj način da želimo, na neki način, kako se to i opravdava, da pariramo Evropi, Evropskoj uniji, članicama Evropske unije“, rekao je Lazović.
On je upitao i da li je prirodno parirati ekonomijama Evropske unije samo na osnovu iznosa minimalne zarade.
„Da li iza toga mora da postoji nešto drugo što se zove snaga privrede, poslovni ambijent, investicije i tako dalje?“, kazao je Lazović.
Govoreći o mogućim posljedicama Euromodela po zapošljavanje i poslovanje preduzeća, Lazović je rekao da bi, ukoliko program bude usvojen onako kako je predložen i najavljen, mogao da utiče na više segmenata.
„Ako se to desi, definitivno će uticati na više segmenata, dakle, ne samo na zapošljavanja, već i na održivost, što je najvažnije pitanje nekog privrednog sistema. Uticaće na to kako će se kretati cijene, naravno“, kazao je Lazović.
Kako je naveo, ukoliko privreda 31. decembra 2026. posluje u određenim okolnostima, a već narednog dana dobije potpuno novu sliku u pogledu troškova rada, privrednici će morati da prilagođavaju cijene kako bi nadomjestili nove troškove.
„I naravno, onda bi skok cijena vjerovatno bio neminovan. A postavlja se pitanje da li postoji jedan značajni broj privrednih subjekata u Crnoj Gori, a mi u Uniji mislimo da postoji i sa njima razgovaramo, kod kojih je vrlo upitno da li bi takav jedan pristup, odnosno takav jedan novi momenat mogli prosto da izdrže“, rekao je Lazović.
On je kazao da se postavlja pitanje da li bi ti privredni subjekti mogli da servisiraju početne gubitke i održe poslovanje dok eventualno ne bi ostvarili rast cijena i prometa.
„Dakle, to je ono jedno pitanje koje je, možemo reći, ključno. I čak i u slučaju da je to moguće izvesti, postavlja se pitanje da li je opravdano izlagati se tom riziku i ostajati bez nekog broja privrednih subjekata. Mi mislimo da nije“, kazao je Lazović.
On je ponovio da bi takva pitanja trebalo rješavati dogovorom.
„I poslodavci i premijer i sindikati sigurno bi svi željeli da zarade rastu. Dakle, to je nešto što je nesporno, samo što izgleda u ovom trenutku da imamo prosto drugačije viđenje koji to put treba da se pređe da bi zarada porasla“, naveo je Lazović.
Prema njegovim riječima, u Uniji poslodavaca smatraju da zarade treba da rastu i da postoji prostor za njihovo povećanje.
„Međutim, glasamo uvijek za dijalog, za umjerenost, za donošenje odluka i povlačenje poteza koji prosto nam garantuju da posljedice tih naših poteza neće biti štetne ni po koga u Crnoj Gori“, kazao je Lazović.
Dodao je da svaka reforma i svaki korak naprijed nose određene rizike i da je crnogorska privreda pokazala spremnost na njih i kroz reforme iz 2022. i 2024. godine.
Preporučeno
„A ovaj put, čini se da su potezi malo drastičniji i imaju jedan veći potencijal da ozbiljno uzdrmaju i ugroze crnogorsku privredu“, zaključio je Lazović.
