MA između stečaja i oporavka: Da li se isplati sačuvati nacionalnu avio-kompaniju?

MA između stečaja i oporavka: Da li se isplati sačuvati nacionalnu avio-kompaniju?

Standard

22/10/2017

06:33

Zatvaranje Montenegro erlajnza (MA) ili njegov odlazak u stečaj bi proizveo direktnu štetu, i kompaniji i državnom budžetu, koja bi iznosila više desetina miliona eura, naveo je izvršni direktor nacionalne avio-kompanije Živko Banjević. On smatra da je neophodno očuvati nacionalnu aviokompaniju. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić saglasan je da je Crnoj Gori potreban nacionalni avio-prevoznik „ali […]

Zatvaranje Montenegro erlajnza (MA) ili njegov odlazak u stečaj bi proizveo direktnu štetu, i kompaniji i državnom budžetu, koja bi iznosila više desetina miliona eura, naveo je izvršni direktor nacionalne avio-kompanije Živko Banjević. On smatra da je neophodno očuvati nacionalnu aviokompaniju. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić saglasan je da je Crnoj Gori potreban nacionalni avio-prevoznik „ali ne po svaku cijenu“, dok je potpredsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević poručio da se nacionalna avio-kompanija brani insistiranjem da bude bolja, a ne bacanjem miliona eura novca građana za greške neodgovornih rukovodilaca, piše “Pobjeda”.

 “Zatvaranje kompanije ili njen odlazak u stečaj u periodu prije ili tokom turističke sezone značilo bi ogromnu štetu za državu, i kroz negativan imidž destinacije Crne Gore, i ekonomski, u smislu plaćanja obeštećenja putnicima i dobavljačima, i raspada jednog složenog poslovnog sistema koji je građen preko 20 godina”, kazao je direktor Banjević “Pobjedi”.

Prema njegovim riječima, gašenje nacionalnog prevoznika izazvalo bi i indirektan udar sa štetnim posljedicama po crnogorsku privredu.

“Prije svega naravno po turizam, i to na duži period, dok se vazduhoplovno tržište ne bi saniralo na odgovarajući način, ako bi do toga uopšte i došlo”, naglasio je Banjević.

Posljedice

On je naveo da MA na godišnjem nivou prevozi trećinu ukupnog broja putnika na crnogorskim aerodromima, dok u periodu van sezone taj procenat ide i do 45 odsto.

Pri tome, kako kaže, MA čini Crnu Goru dostupnom i povezanom sa glavnim evropskim centrima preko cijele godine.

“Ukoliko bi došlo do gašenja kompanije, crnogorski građani i turisti bi zasigurno bili uskraćeni za kvalitetno povezivanje sa brojnim destinacijama, pogotovo u periodu van ljetnje sezone. Kad kažem uskraćeni za kvalitetno povezivanje, mislim na redukovan broj rotacija po destinacijama do totalnog ukidanja pojedinih destinacija”, izjavio je Banjević.

On smatra da bi drugi avioprevoznici „dolazili i odlazili, letjeli samo kada oni hoće, koliko hoće i odakle hoće“.

“Sve to bi moglo dovesti i do poremećaja tržišta u pravcu rasta tarifa i poskupljenja usluga, što je već zabilježeno u regionu, u zemljama koje su ostale bez svojih avio”, kompanija upozorio je Banjević.

Prema njegovim riječima, ako bi ikada više i došlo do stabilizacije vazduhoplovnog tržišta sa aspekta komercijalne avijacije, to bi bilo tek nakon određenog perioda, minimum od jedne do tri godine.

“Jer ipak treba nadomjestiti onu trećinu odnosno 45 procenata van sezone koliko drži MA. To bi definitivno proizvelo negativan efekat po turističku privredu, i poljuljalo stabilne osnove kojima je MA ipak garant u velikoj mjeri ocijenio”, je Banjević.

On je poručio da se MA u narednoj godini, a i nakon toga, neće povlačiti.

“Naprotiv, učešće u tržištu i broju prevezenih putnika će bivati sve veće”, tvrdi Banjević.

Banjević navodi da je preliminarni rezultat finansijskog poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine za dva miliona eura bolji u odnosu na isti period prethodne godine, dok će godišnji obrt, kako kaže, iznositi oko 65 miliona eura.

On dodaje da se trenutno razmatra model koji bi, uz optimizaciju na svim nivoima poslovanja i finansijsko restrukturiranje, osim povećanja prihoda i broja putnika značio i stvaranje pretpostavki za redovno izmirenje svih obaveza koje proizilaze iz poslovanja.

Teret nose građani

Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević je na pitanje Pobjede kakve bi posljedice nastale za državu Crnu Goru i njene građane usljed odlaska u stečaj i gašenja nacionalne avio-kompanije, saopštio da najveće posljedice ima situacija gdje gubitke jednog preduzeća godinama snose građani, bez ikakve vizije nadležnih kako dalje.

“Ministar Nurković ćuti, samo predlaže da građani daju milione njihovog novca. Samo za četiri mjeseca dato je 4,5 miiona eura. S pravom se pitamo do kada. Situacija podsjeća na Kombinat aluminijuma kada su građani platili na stotine miliona eura ruskom tajkunu Olegu Deripaski. Tada su građani obmanjivani da je KAP i repro lanac 50 odsto crnogorske ekonomije i da bi ona nestala ukoliko se toliko novca ne da. Šta imamo danas? Umjesto 4.000 zaposlenih sada imamo njih 400, a Deripaska je sa našim novcem napustio kompaniju”, kazao je Konjević.

On smatra da je odgovoran pristup problemu stručna diskusija na temu budućnosti MA, definisanje ciljeva i mogućnosti države da podrži aktivnosti kompanije.

“Umjesto toga imamo neprestane zahtjeve za finansiranjem gubitaka, tajne prijedloge i odluke ministra Nurkovića koje se kriju od građana. Zašto se takve odluke kriju od građana”, zapitao se Konjević.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da nacionalna avio-kompanija nije nacionalna samo zbog toga sto je u državnom vlasništvu ,,već i prije zbog toga što nacionalni interes, odnosno državni ciljevi imaju izvjesnu supremaciju u odnosu na komercijalne odnosno profitne ciljeve“.

“Kako je profit odnosno ostvarivanje profita uslov poslovanja svih kompanija i kako se profitabilnost u dužem roku postavlja kao uslov bez kojeg se ne može, onda je država primorana, radi ostvarivanja ciljeva zbog kojih je kompanija osnovana, da s vremena na vrijeme pritekne u pomoć iako ta pomoć često zadaje velike glavobolje”, kazao Kostić.

Prema njegovim riječima, svjedoci smo da svaka država voljno ili ne, pomaže svoje avio-kompanije dokle god ta računica ima smisla.

“A ona nalazi ipak svoj smisao u posrednim efektima. Ako, na primjer, imate potrebu nasušnu za sopstvenom prezentacijom ili potrebu da podstaknete razvoj turističke privrede ili da budete avio dostupni jer je aviosaobraćaj sve više zastupljen u ukupnom saobraćaju, kao što sve te potrebe ima Crna Gora, onda je teško u računici o isplativosti zanemariti takve efekte”, objasnio je Kostić.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X