Video
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković izjavio je danas u Skupštini da očekije finansijsku podršku Evropske unije za naše prioritetne infrastrukturne projekte, jer su oni od zajedničkog interesa i za region, i za širu perspektivu povezivanja sa Evropskom unijom.
Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Crne Gore da li naša zemlja očekuje finansijsku podršku za ključne infrastrukturne projekte premijer je rekao da je naša zemlja u fazi ubrzanog infrastrukturnog razvoja pri čemu je pomenuo dva ključna projekta vrijedna više od milijardu i po eura: prioritetnu dionicu autoputa Bar – Boljare i elektro-energetsku podmorsku vezu prema Italiji i Zapadnoj Evropi.
„No, značaj ovih projekata za Crnu Goru samo je jedan segment ukupnog razvojnog i infrastrukturnog aspekta u kojem treba posmatrati našu zemlju. A razvoj velikih infrastrukturnih projekata podrazumijeva i njihovo skladno uklapanje u širu regionalnu sliku. Zato je podjednako važno, prioritetnu dionicu autoputa vidjeti kao vezu Podgorice i Kolašina, ali ujedno i kao dio Sveobuhvatne mreže za region Zapadnog Balkana (SEETO), odnosno putnog pravca 4, u dokumentima Evropske komisije nazvanog: Blisko-Istočno-Istočno-Mediteranski koridor. Analogno tome – četiristo-kiliovoltni dalekovod od Lastve Grbaljske do Pljevalja jeste veza dvije značajne energetske tačke na mapi Crne Gore, ali je istovremeno i važan segment trans-balkanskog energetskog koridora. Dakle, uspijevamo da harmonizujemo naše nacionalne prioritete u oblasti infrastrukture sa evropskim projekcijama i planovima vezanim za region, a u okviru programa poput Berlinskog procesa i Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Evropska unija jasno pokazuje svoj fokus na naš region i njegov dugoročni prosperitet, a taj fokus je potvrđen i kroz nedavno objavljivanje Strategije Evropske Komisije za Zapadni Balkan“ – rekao je predsjednik Vlade.
Premijer Duško Marković je rekao da je sada u prvi plan potrebno istaći one projekte koji još uvjek nijesu inicirani, prije svega regionalni projekti na Jadransko-jonskom koridoru i to brzu putnu saobraćajnicu i gasovod, te modernizaciju i širenje željezničke infrastrukture.
„U kontekstu jačeg povezivanja regiona i njegovog bržeg ekonomskog rasta, očekujemo da ova inicijativa bude prepoznata kao jedan od važnih razvojnih preduslova, te da bude dio plnova za naredni samit EU-Zapadni Balkan pod bugarskim predsjedavanjem. O tome sam nedavno, tokomposjete predsjednika Evropske komisije [Žan-Kloda] Junkera Sofiji, imao konkretne razgovore sa premijerom Bugarske [Bojkom] Borisovim“ – rekao je premijer Duško Marković.
Predsjednik Vlade je dodao da naša pozicija sa koje očekujemo dalju podršku evropskih partnera – nije bez osnova jer je Crna Gora u prethodnom periodu, osim podrške vezane za izradu studija izvodljivosti i tehničkih dokumentacija, obezbijedila i značajne investicione grantove Evropske unije.
„Željeznički projekti, primjera radi, dobijaju podršku Evropske unije kroz bespovratna sredstva i do 50% investicione vrijednosti, a u ovom trenutku na raspolaganju nam je 45 miliona eura za konkretna ulaganja u željezničku i elektro-energetsku infrastrukturu. Na nama je da sredstva efikasno iskoristimo, ali i da kandidujemo nove zahtjeve“ – rekao je predsjednik Vlade.
Premijer je rekao da, kada je u pitanju jadransko-jonska brza saobraćajnica, Crna Gora već koristi dio dodijeljenih sredstava od 3,5 miliona eura za izradu Studije izvodljivosti.
„Na crnogorskoj strani urađena je prioritizacija između obilaznica Herceg Novi, Budva i Bar i dorađena tehnička dokumentacija za prioritetnu obilaznicu oko Budve. S obzirom da je aktivnost finansirana kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan u iznosu od 500.000 eura, s budnom pažnjom iščekujemo odluku o aplikaciji za investicioni grant za ove namjene. Naime, pod-dionica obilaznice Budva sa pristupnim putevima i dvije petlje, u dužini oko 13 Km, projekat je kojim smo aplicirali za podršku u iznosu od 40 miliona eura. Odluka bi trebala biti donijeta u julu ove godine, na Samitu predsjednika vlada Zapadno-balkanske šestorke u Londonu. Takođe, kroz poziv Investicionog okvira za Zapadni Balkan kandidovali smo i projekat daljeg ulaganja u željeznički sektor. Program obuhvata generalni remont gornjeg stroja pruge Bar – Vrbnica na dijelu pruge Lutovo – Podgorica, sanaciju čeličnih mostova, nabavku tri elektromotorna voza za lokalni putnički saobraćaj i generalni remont i opremanje radionica i depoa za održavanje voznih sredstava u Podgorici, Baru i Nikšiću“ – rekao je predsjednik Vlade.
Preporučeno
