Odgovarajući na pitanja Portala ETV, dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka, u analizi kaže da porodici mjesečno nedostaje čak 510 eura, a najveći dio prihoda odlazi na hranu i stanovanje.

Rabrenović za Portal ETV kazao je da najnovija Sindikalna potrošačka korpa daje životniju sliku svakodnevnih potreba od obračuna koji bi kombinovao starije MONSTAT podatke, indekse cijena, zvanične tarife i više konzervativnih scenarijskih pretpostavki.

“Za period april–jun 2026. godine Centar za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja pri Uniji slobodnih sindikata utvrdio je da su prosječnoj crnogorskoj porodici iz ove računice za minimalne uslove dostojanstvenog života potrebna 2.110 eura mjesečno. To je 510 eura više od prihoda koji pratimo u ovom tekstu.”

KO JE PROSJEČNA CRNOGORSKA PORODICA IZ OVE PRIČE?

Rabrenović objašnjava da u ovoj analizi prosječna crnogorska porodica predstavlja model četvoročlanog domaćinstva na kojem se zasniva Sindikalna potrošačka korpa. Čine ga dvoje zaposlenih odraslih i dvoje djece školskog uzrasta, jedno osnovnoškolskog, a drugo srednjoškolskog.

“Ovo je analiza jedne naše prosječne familije, a nije tvrdnja da svako domaćinstvo u Crnoj Gori ima isti sastav, prihode, navike ili troškove.”

Kako navodi, takva prosječna crnogorska porodica ne živi luksuzno.

“Sindikalna korpa ne polazi od skupih restorana, brendirane garderobe ili čestih putovanja, već od ideje da život ne smije biti sveden samo na hranu i račune. Zato obuhvata odjeću, zdravlje, obrazovanje, kulturu, sport i ljetovanje, jer su i te potrebe dio normalnog porodičnog života.”

SINDIKALNA RAČUNICA: 2.110 EURA ZA OBIČAN MJESEC

Rabrenović navodi da Sindikalna potrošačka korpa za II kvartal 2026. obuhvata deset grupa troškova.

“Najveća stavka je hrana sa 670 eura. Imputirana renta iznosi 390 eura (često je ovaj iznos veći), stanovanje i komunalije 255, a tekuće održavanje domaćinstva još 115 eura. Lična higijena i njega zdravlja zahtijevaju 160 eura, dok su odjeća, prevoz, obrazovanje, kultura, sport i godišnji odmor raspoređeni na mjesečni nivo.”

SLIKOVITA MATEMATIKA: DVIJE PLATE SE POTROŠE PRIJE KRAJA MJESECA

Prema riječima Rabrenovića, prosječna crnogorska porodica mjesec počinje sa 1.600 eura.

“Nakon 670 eura za hranu ostaje joj 930 eura. Kada se uračunaju imputirana renta od 390 eura i 255 eura za stanovanje i komunalije, ostaje 285 eura. Tekuće održavanje domaćinstva spušta taj iznos na 170 eura.”

On dodaje da odjeća i obuća uzimaju još 100 eura, pa ostaje 70 eura.

“Lična higijena i njega zdravlja koštaju 160 eura i prosječna crnogorska porodica već tada ulazi u minus od 90 eura. Prevoz, obrazovanje, kultura, sport i rekreacija i ljetovanje povećavaju konačni manjak na 510 eura.”

ŠTA ZNAČI MANJAK OD 510 EURA?

Rabrenović ističe da prosječnoj crnogorskoj porodici nedostaje oko 17 eura svakog dana, odnosno približno 4,25 eura dnevno po članu, da bi dostigla nivo troškova koji Sindikalna potrošačka korpa definiše kao minimalne uslove dostojanstvenog života.

STAN PRAVI NAJVEĆU RAZLIKU, ALI NI VLASNIŠTVO NE RJEŠAVA SVE

Kako objašnjava Rabrenović, Sindikalna potrošačka korpa sadrži imputiranu rentu od 390 eura.

“To nije račun koji vlasnik stana plaća svakog mjeseca, već procijenjena vrijednost korišćenja stambenog prostora, odnosno iznos koji bi isti ili uporediv prostor mogao imati na tržištu zakupa.”

On navodi da je zbog toga korisno posebno prikazati položaj porodice koja posjeduje stan i one koja plaća kiriju.

“Ako prosječna crnogorska porodica posjeduje stan i nema stambeni kredit, iz ukupne Sindikalne korpe isključuje se imputirana renta, koja ne predstavlja mjesečnu uplatu vlasnika stana. Preostale kategorije tada iznose 1.720 eura, pa joj sa prihodom od 1.600 eura nedostaje 120 eura. Vlasništvo nad stanom mnogo pomaže, ali dvije plate od po 800 eura i dalje ne pokrivaju sve stavke dostojanstvenog života.”

ZAŠTO JE OVA RAČUNICA BLIŽA LJUDIMA?

Rabrenović smatra da bi korišćenje drugačijeg statističkog modela moglo stvoriti pogrešnu sliku stvarnih troškova života.

“Ukoliko bi umjesto Sindikalne potrošačke korpe koristili model MONSTAT-ovih cijena zasnovan na kombinaciji statističkih podataka, zvaničnih tarifa i konzervativnih scenarijskih iznosa, mogao bi se stvoriti utisak da prosječna crnogorska porodica sa kirijom od čak 500 eura može podmiriti sve troškove i završiti mjesec sa jednim eurom. Takav rezultat bio bi matematički moguć zato što bi pojedine stavke bile postavljene na vrlo niskom nivou, dok ljetovanje, širi troškovi obrazovanja, kulture, sporta i dostojanstvenog društvenog života ne bi bili u potpunosti obuhvaćeni.”

On dodaje da je Sindikalna računica bliža stvarnom životu.

“Ne pretpostavlja da prosječna crnogorska porodica može godinama odlagati garderobu, stomatologa, školske obaveze, sport ili odmor. Troškovi koji se ne javljaju svakog mjeseca raspoređeni su na cijelu godinu. Tako se ne stvara lažna slika da novac nije potreban samo zato što jakna, ekskurzija ili ljetovanje nijesu plaćeni baš u posmatranom mjesecu.”

ČAK NI 2.110 EURA NE OBUHVATA SVAKI MOGUĆI TROŠAK

Rabrenović upozorava da Sindikalna potrošačka korpa ne uključuje troškove goriva, registracije i održavanja automobila, niti grijanja na drva ili pelet.

“Kategorija prevoza u korpi iznosi 100 eura, ali prosječna crnogorska porodica koja zavisi od jednog automobila može imati dodatne izdatke iznad prikazanih 2.110 eura. Isto važi za kreditnu ratu, veći zdravstveni trošak ili skuplje stanovanje.”

ŠTA PROSJEČNA PORODICA PRVO ŽRTVUJE?

Prema riječima Rabrenovića, kada nedostaje 510 eura, prosječna crnogorska porodica ne može samo „malo da uštedi“.

“Mora da ukloni čitave kategorije. Najprije se odlaže ljetovanje, zatim sport i rekreacija, kupovina odjeće, kulturne aktivnosti i stomatološki pregled. Ako ni to nije dovoljno, smanjuje se kvalitet hrane, kasne računi ili se koristi dozvoljeni minus, kartica ili kredit.”

On upozorava da odloženi trošak ne nestaje.

“Dijete će i dalje prerasti patike, zub će zahtijevati liječenje, kućni aparat će se pokvariti, a školska ekskurzija neće biti besplatna. Prosječna crnogorska porodica zato često formalno ‘izdrži’ mjesec, ali po cijenu stalnog odlaganja potreba i bez stvarne finansijske sigurnosti.”

MOŽE LI PROSJEČNA CRNOGORSKA PORODICA ŽIVJETI SA 1.600 EURA?

Rabrenović zaključuje da dvije plate od po 800 eura nijesu dovoljne za dostojanstven život.

“Može preživljavati i plaćati dio redovnih obaveza, ali prema najnovijoj Sindikalnoj potrošačkoj korpi ne može obezbijediti minimalne uslove dostojanstvenog života bez odricanja. Do potrebnih 2.110 eura nedostaje joj 510 eura mjesečno. Ako posjeduje stan bez kredita, manjak se smanjuje na 120 eura. Ako plaća kiriju od 500 eura, manjak raste na 620 eura.”

Na kraju poručuje:

“Zato dvije plate od po 800 eura nijesu dokaz stabilnosti. One su najčešće samo početak mjesečne računice u kojoj prosječna crnogorska porodica bira šta će odložiti: odjeću, zdravlje, sport, odmor ili neki račun. Ušteda od jednog centa nije naučna fantastika zato što porodice ne znaju da rasporede novac, već zato što je njihov prihod stotinama eura ispod troškova normalnog porodičnog života”.