Video
Stojanović je kazao da je pravo čudo da u prethodnom periodu niosmo imali ovo ministarstvo, te da od formiranja Ministarstva rada i socijalnog staranja počelo da se radi i nastavi neki kontinuitet.
“Građani Crne Gore mogu da računaju na 15 vrsta materijalnog davanja i pet vrsta socijalne i dječje zaštite. Ta prava se ostvaruju podnošenjem zahtjeva, a u CG trenutno imamo 94 hiljade prava, a oko 60 hiljada ljudi prima neku vrstu socijalne pomoći”, kazao je Stojanović.
On je naveo da najveći značaj treba da se stavi na ljude koji primaju materijalno obezbjeđenje.
“Tu najveći akcenat treba da stavimo na one ljude koji primaju materijalno obezbjeđenje, to je nekih oko šest hiljada i 400 porodica, i to je najugrođeniji segment društva”, kazao je Stojanović.
On je kazao da mali dio sredstava ide ka onima koji su najviše ugroženi.
“Mislim da mali dio sredstava ide ka onima koji su materijalno najviše ugroženi, i mislim da u budućem vremenu ta raspodjela treba da bude pravilnija, da novac dođe do onih kojima je naviše potreban”, kazao je Stojanović.
Raičević kazala je da su oni rebalansom budžeta obezbijedili dodatna sredstva za isplatu prava socijalnog osiguranja kao i za isplatu prava iz penzijskog osiguranja u dodatnom iznosu od 43 miliona eura.
“Od tog iznosa, na isplaćivanja prava iz oblasti penzijskog osiguranja je 36 miliona, od čega 21 milion eura za usklađivanje penzija i za povećanje minimalne penzije, a 15 miliona za jednokratnu pomoć najugroženijim kategorijama penzionera, kao što smo i najavljivali”, kazala je Raičević.
Ona je dodala da za sva ostala socijalna davanja je predviđeno sedam miliona eura predviđenih sredstava.
“Biće sasvim dovoljno novca, mi smo rebalansom predvidjeli sve što je u okviru zakonskih okvira i neće biti nikakvih zastoja u isplatama”, kazala je Raičević.
Mugoša kazao je da se ne izdvajaju tolika mala sredstva koliko se pogrešno usmjeravaju.
“Mislim da je u rebalansu oko 144 miliona eura izvojeno za prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, a samo 11 miliona, manje od deset posto je za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice, a to su jedini korisnici za koje znamo da su kriterijumi siromaštvo”, kazao je Mugoša.
On je istakao da je od tih korisnika materijalnih obezbjeđenja porodice 71 posto su radno sposobni, a 29 odsto radno nesposobni.
“Mi umjesto ljudima koji su radno sposobni da stvaramo uslove za rad, da rade i zarađuju mi ih držimo kao socijalne slučajeve”, naveo je Mugoša.
On je kazao da nisu do kraja izveli reformu sistema socijalne i dječje zaštite.
“Možda mi mislimo za sebe da radimo fantastično, ali dobro bi bilo da ponekad pogledamo Izvještaj evropske komisije u kojem su skenirani svi nedostaci”, naveo je Mugoša.
On je kazao da je u Crnoj Gori svako treće dijete u riziku od siromaštva.
“Čini mi se da nismo uspjeli da pomažemo onima kojima je pomoć baš potrebna, nismo smanjili siromaštvo”, kazao je Mugoša.
Kazao je da je socijalni jaz između bogatih i siromašnih u Crnoj Gori najveći u Evropi.
“Pitanje siromaštva nije pitanje samo materijalnih sredstava, nego i dostupnost zdravstva, obrazovanja, i to je čitav segment gdje društvo treba da iskorači”, kazao je Mugoša.
On je kazao da značajan broj građana živi loše u Crnoj Gori.
Žunjić istakla je da se često pita da li ljudi koji donose ove odluke ustvari čuju građane i vide te porodice.
“Radno sposobni ljudi nama godinama primaju materijalno obezbjeđenje, a ako se vratimo šta bi trebalo da bude socijalna politika je da sposobni ljudi imaju posao”, kazala je Žunjić.
Ona je navela da jako malo pričamo o uslugama, servisu i pomoći djetetu.
“Ne vjerujem da postoji porodica koja će reći da je zadovoljna socijalnom politikom i svim ovim što živimo”, kazala je Žunjić.
Istakla je da siromaštvo zahtjeva dodatnu brigu i dodatan rad, i da je potrebno raditi na svakom polju pojedinačno dobro, a ne samo na materijalnim davanjima.
Preporučeno
“Kao da nismo svjesni da politika prema ranjivim kategorijama društva nije samo politika novčanog davanja”, kazala je Žunjić.
