Video
Međunarodni monetarni fond (MMF) u oktobarskom izdanju izvještaja World Economic Outlook, prognozira da će bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u 2026. godini porasti tri odsto, dok se za narednu godinu očekuje rast od 2,8 odsto.
Prema podacima MMF-A, crnogorska ekonomija je u 2025. godini ostvarila rast od 2,7 odsto. Nove projekcije zato ukazuju na blago ubrzanje ekonomskog rasta ove godine, nakon čega bi trebalo da uslijedi usporavanje u 2027.
U istom izvještaju MMF iznosi prognoze za inflaciju i spoljni sektor, koji su važni za sagledavanje ekonomskih kretanja u maloj i otvorenoj ekonomiji poput crnogorske.
SPORIJI TEMPO RASTA NAREDNE GODINE
Prema procjenama Fonda, rast crnogorskog BDP-a trebalo bi da bude nešto snažniji nego prošle godine. Ipak, projekcija za 2027. pokazuje da MMF ne očekuje nastavak ubrzavanja, već blago usporavanje ekonomske aktivnosti.
Ove procjene treba posmatrati u kontekstu globalnih ekonomskih kretanja. MMF očekuje da će svjetska ekonomija ove godine porasti 3,1 odsto, nakon rasta od 3,5 odsto u 2025. godini. Za 2027. prognozira ubrzanje globalnog rasta na 3,4 odsto.
Fond je, kako se navodi u oktobarskom izvještaju, blago povećao prognozu svjetskog rasta za 2026. u odnosu na prethodno ažuriranje iz jula, dok je procjena za 2027. ostala nepromijenjena.
MMF ocjenjuje da je globalna ekonomija do sada pokazala otpornost uprkos istovremenim izazovima, među kojima su sukobi na Bliskom istoku, trgovinske tenzije i poremećaji na energetskim tržištima. Tome su, između ostalog, doprinijeli prilagođavanje lanaca snabdijevanja, korišćenje postojećih zaliha i snažna potražnja za tehnologijama povezanim sa vještačkom inteligencijom.
Ipak, Fond upozorava da otpornost svjetske ekonomije nije jednaka u svim državama i da se rizici povećavaju. Posebno izdvaja mogućnost eskalacije sukoba, novih trgovinskih ograničenja, promjene očekivanja u vezi sa investicijama u vještačku inteligenciju i fiskalne ranjivosti.
Za Crnu Goru, čija ekonomija zavisi od turizma, uvoza i priliva iz inostranstva, međunarodna kretanja važna su i zbog mogućeg uticaja na cijene, potrošnju i investicije.
INFLACIJA OSTAJE IZNAD TRI ODSTO
MMF očekuje da će prosječna inflacija u Crnoj Gori u 2026. iznositi 3,5 odsto, dok bi u 2027. trebalo da bude smanjena na 3,3 odsto.
To znači da Fond predviđa postepeno usporavanje rasta cijena, ali ne i njihov pad na raniji nivo. Ukoliko se prognoza ostvari, roba i usluge će u prosjeku nastaviti da poskupljuju, samo nešto sporijim tempom.
Na globalnom nivou očekuje se suprotan kratkoročni trend: prosječna inflacija trebalo bi da poraste sa 4,1 odsto u 2025. na 4,7 odsto u 2026, a zatim da se smanji na 4,1 odsto u 2027. godini.
MMF povećanje globalne inflacije povezuje, između ostalog, sa rastom cijena energenata i drugih roba usljed ratnih sukoba. Istovremeno, tehnološki bum, posebno investicije povezane sa vještačkom inteligencijom, podstiče potražnju i privrednu aktivnost u pojedinim sektorima.
U izvještaju pod naslovom „Otpornost pod pritiskom, hitni izbori“ (Resilience Under Strain, Urgent Choices), Fond upozorava da bi novi poremećaji na energetskim tržištima mogli dodatno otežati borbu protiv inflacije.
DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA BLIZU PETINE BDP-A
Jedan od najznačajnijih pokazatelja u projekcijama za Crnu Goru odnosi se na deficit tekućeg računa platnog bilansa. MMF očekuje da će on u 2026. iznositi 19,7 odsto BDP-a, dok za 2027. prognozira smanjenje na 19 odsto.
Riječ je o pokazatelju koji obuhvata međunarodnu razmjenu robe i usluga, dohotke i tekuće transfere. Deficit nastaje kada su odlivi po tim osnovama veći od priliva.
Taj pokazatelj ne treba miješati sa budžetskim deficitom države. Dok budžetski deficit pokazuje razliku između javnih prihoda i rashoda, deficit tekućeg računa ukazuje na neravnotežu u ukupnim ekonomskim odnosima sa inostranstvom.
Turizam i izvoz usluga predstavljaju važne izvore priliva za Crnu Goru, ali se u spoljnom bilansu istovremeno odražava i potreba za uvozom robe, energenata i drugih proizvoda. Zbog toga je kretanje tekućeg računa važno za procjenu spoljne pozicije zemlje.
MMF-ova projekcija ukazuje da se u narednoj godini očekuje samo blago smanjenje ovog deficita, pa će spoljna neravnoteža ostati izražena.
MMF UPOZORAVA NA GLOBALNE RIZIKE
Oktobarski izvještaj ne donosi samo procjene rasta i inflacije, već i upozorenja o mogućim posljedicama novih ekonomskih šokova.
Fond smatra da vlade treba da obnove fiskalne rezerve i vode računa o održivosti javnih finansija. U uslovima visokih troškova života preporučuje da se podrška najugroženijim građanima usmjerava kroz privremene i ciljane mjere, umjesto širokih intervencija kojima se administrativno ograničavaju cijene.
Preporučeno
MMF u posebnom dijelu izvještaja razmatra i posljedice promjena poreza na dobit kompanija. Navodi da poreska smanjenja finansirana zaduživanjem mogu kratkoročno podstaći domaću privrednu aktivnost, ali i imati negativne posljedice po druge ekonomije. Dugoročni efekti zavise, između ostalog, od toga da li takve mjere podstiču stvarne investicije i produktivnost.
