Video
MMF u svojoj analizi „Bridging Borders: Making the Most of EU Accession“ navodi da članstvo u EU u prosjeku donosi značajne ekonomske koristi zemljama kandidatima. Analiza Fonda pokazuje da je članstvo država koje su ušle u EU 2004. godine bilo povezano sa približno 17 odsto većim BDP-om po stanovniku u periodu od 2004. do 2019. godine u odnosu na procijenjeni scenario bez članstva.
Za Crnu Goru, međutim, put do tog rezultata nije automatski. MMF upozorava da će od sposobnosti države da sprovede reforme, poveća produktivnost i privuče kapital u proizvodne sektore zavisiti da li će evropske integracije donijeti održiv rast ili dodatno pojačati postojeće neravnoteže.
KAPITAL MOŽE UBRZATI RAST, ALI I PODIĆI CIJENE
Jedan od ključnih rizika za Crnu Goru već je vidljiv na tržištu nekretnina.
Prema podacima MMF-a, cijene nekretnina u Crnoj Gori realno su porasle čak 128 odsto od 2020. godine, pri čemu su najveća povećanja zabilježena u Podgorici i na primorju. Istovremeno, kreditiranje privatnog sektora snažno je raslo, zbog čega Fond smatra da finansijske vlasti moraju nastaviti da prate moguće znake pregrijavanja, posebno na tržištu nekretnina i kod gotovinskih kredita.
Centralna banka Crne Gore je zbog tih rizika već povećala kontraciklični kapitalni bafer banaka na 0,5 odsto, dok je dalje povećanje na jedan odsto bilo planirano od januara 2026. godine. MMF ostavlja mogućnost dodatnog pooštravanja makroprudencijalnih mjera ukoliko kreditna aktivnost i cijene nekretnina nastave snažno da rastu.
To je posebno važno u kontekstu EU integracija, jer pristup jedinstvenom tržištu i veća sigurnost investitora mogu povećati interes stranog kapitala. Problem nastaje ukoliko najveći dio tog novca završi u nekretninama i potrošnji, umjesto u sektorima koji povećavaju proizvodne kapacitete i produktivnost.
CRNA GORA I DALJE PREVIŠE ZAVISI OD POTROŠNJE I TURIZMA
MMF upozorava da se crnogorska ekonomija mora pomjeriti sa modela koji dominantno počiva na potrošnji, turizmu i prilivu kapitala prema raznovrsnijoj privredi.
Nakon izuzetno snažnog oporavka poslije pandemije, kada je rast između 2021. i 2023. u prosjeku iznosio oko devet odsto godišnje, rast je usporio na 3,2 odsto tokom 2024. i prve polovine 2025. godine. Fond procjenjuje da bi dugoročni potencijalni rast mogao biti oko tri odsto godišnje.
Istovremeno, spoljna pozicija ostaje jedna od najvećih slabosti crnogorske ekonomije. MMF je procijenio da će deficit tekućeg računa u 2025. iznositi oko 18 odsto BDP-a. Takav deficit znači da zemlji trebaju veliki prilivi kapitala kako bi finansirala razliku između onoga što uvozi i izvozi.
Problem je što Crna Gora već ima veoma negativnu međunarodnu investicionu poziciju. Neto međunarodna investiciona pozicija iznosila je oko minus 104 odsto BDP-a u 2023. i 2024. godini. MMF upozorava da takva pozicija povećava ranjivost na nagli prekid kapitalnih tokova, rast troškova zaduživanja i otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima.
EU MOŽE UBRZATI PRIBLIŽAVANJE, ALI SAMO UZ REFORME
Crna Gora je, prema MMF-u, na oko 54 odsto prosječnog nivoa prihoda EU po stanovniku prema paritetu kupovne moći. Fond ocjenjuje da bi članstvo moglo ubrzati konvergenciju prihoda, povećati produktivnost, privući kapital i produbiti trgovinsku integraciju.
Ali istovremeno upozorava na nekoliko posljedica: jaču konkurenciju za domaće kompanije, mogućnost odlaska radne snage u bogatije članice EU i rizik da zemlje koje ne budu dovoljno diverzifikovale privredu ne iskoriste puni potencijal članstva. Najviše koristi, prema analizi MMF-a, ostvaruju zemlje koje kombinuju evropske integracije sa boljim institucijama, inovacijama i diverzifikacijom ekonomije.
To je posebno važno za Crnu Goru koja cilja članstvo u EU do 2028. godine. Evropska komisija je u junu ove godine već predstavila finansijski paket kojim se definišu budžetski aranžmani koji bi se primjenjivali na Crnu Goru nakon članstva, dok je u pregovorima otvoreno svih 33 poglavlja, a 16 je privremeno zatvoreno.
JOŠ JEDAN PROBLEM – JAVNE FINANSIJE
MMF upozorava i na fiskalni pritisak.
Prema projekcijama Fonda, deficit opšte države trebalo bi da poraste sa 2,9 odsto BDP-a u 2024. na oko 3,6 odsto u 2025. godini. Bez dodatnih mjera, deficit bi do kraja decenije mogao preći četiri odsto BDP-a, dok bi javni dug mogao da se približi 65 odsto BDP-a do 2030. godine.
Fond smatra da kratkoročno pogoršanje fiskalne pozicije može biti zaustavljeno aktivnim upravljanjem javnim finansijama, ali da će starenje stanovništva, izdvajanja za zdravstvo i rastuće potrebe za odbranu dugoročno zahtijevati dublje reforme.
MMF posebno preporučuje jačanje fiskalnih pravila, operacionalizaciju nezavisnog Fiskalnog savjeta, efikasnije upravljanje javnim investicijama i ponovno uspostavljanje veze između rasta zarada i rasta produktivnosti.
Za crnogorsku ekonomiju zato se otvara prilično jasna dilema: EU može donijeti više kapitala, veće tržište i bržu konvergenciju prihoda, ali isti taj priliv može dodatno podići cijene nekretnina i pritisak na potrošnju ako novac ne bude usmjeren u produktivne investicije.
MMF upravo zbog toga članstvo u EU ne posmatra samo kao pitanje većeg priliva novca, već kao priliku da Crna Gora promijeni strukturu svoje ekonomije – od privrede koja je osjetljiva na turizam, uvoz i nekretnine prema ekonomiji koja više proizvodi, izvozi i privlači investicije u sektore sa većom dodatom vrijednošću.
Preporučeno
Istovremeno, najnovija analiza Fonda o evropskom proširenju naglašava da je rast produktivnosti ključan za dugoročno povećanje životnog standarda, uz snažnije institucije, bolje upravljanje i dinamičniji privatni sektor.
