Video
“U emisiji Okvir na televiziji Javnog servisa govoreći o pšenici tvrdili su da je najbolje i jedino rješenje njena prodaja putem javnog poziva. Nijesu poslušali savjete i preporuke ljudi koji poznaju ovu problematiku. Odluku su pravdali visokom cijenom skladištenja pšenice, zatim malim prerađivačkim kapacitetima mlinova u Crnoj Gori i na kraju dobrom prodajnom cijenom od 300 eura po toni. Istine radi želimo obavijestiti javnost o sledećem. Vlada Crne Gore je usvojila nekoliko informacija o stanju pšenice u Luci Bar i u informaciji sa 6. sjednice od 14.1.2021. godine se može vidjeti da je ugovorom o skladištenju pšenice cijena 48.825,00 eura za mjesec koji ima 31 dan a ne 100.000 eura kako je u emisiji saopštio ministar Milatović”, istakao je Mugoša.
Takođe se, dodaje on, iz izvještaja vidi da bi troškovi skladištenja u silosima u Nikšiću ili Spužu bili 35.000 eura za period od šest mjeseci ili manje od 6.000 mjesečno a troškovi transporta oko 60.000.
“Troškovi mljevenja bi bili 472.000. Dakle prevoz, skladištenje i prerada pšenice bi bili manji nego samo skladištenje u luci Bar za godinu dana”, dodao je predsjednik OO SDP Glavnog grada.
Prema njegovim riječima, kapaciteti mlina u Spužu i Nikšiću su po 100 tona dnevno tako da je, ocjenjuje on, za preradu pšenice bilo potrebno 53 dana a ne devet mjeseci kako su saopštili uvaženi ministri.
“Ministri su se pozivali i na zakonsku odredbu da se sredstva nabavljena po zakonu o interventnim nabavkama i da se ona trebala distribuirati po tom planu. Kako opštine nijesu iskazale potrebu za pšenicom (što je naravno logično jer što će pšenica njima) pšenica je ostala u silosima. Vlada je predložila da se stavi van snage odluka prethodne Vlade o ozbiljnim poremećajima na tržištu osnovnih životnih namirnica i ova pšenica bi dobila status nefinansijske državne imovine u skladu sa zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Posle ove procedure ova pšenica je mogla biti stavljena na raspolaganje građanima kao i bilo koja druga državna imovina. Tako da poštovani ministri mogli ste ali nijeste htjeli”, ukazao je Mugoša.
Upitao je da li je “pšenica prodata po cijeni od 300 eura po toni?”
Preporučeno
“Javni poziv za prodaju je oglašavan tri puta i to po cijeni od 247,5 eura po toni. Tek na trećem javnom pozivu za javno nadmetanje prijavio se samo jedan ponuđač i nema logike da je neko dao 500 hiljada više nego što je bila ponuda imajući u vidu da je bio samo jedan ponuđač i bilo je javno nadmetanje (aukcija). Takođe sumnju da je pšenica prodata po ovoj cijeni izaziva činjenica da je na novosadskoj produktnoj berzi cijena pšenice probila granicu od 300 eura tek početkom novembra 2021. godine.
Imajući sve navedeno u vidu pšenicu je trebalo preraditi odmah posle njenog uvoza brašno staviti u promet a stočno brašno dati stočarima kao pomoć u teškoj godini. Njeno čuvanje 18 mjeseci i prodaja kada je čitavom svijetu prijetila nestašica žitarica i prije rata u Ukrajini je katastrofalna greška”, zaključuje Mugoša.
