Video
Navodi da treba povećati plate, jer je činjenica da troškovi života brže rastu od rasta zarada, ali naglašava da se mora voditi računa o strukturi ekonomije i fiskalnoj stabilnosti i održivosti.
On je pozvao sve relevantne aktere da zajedno definišu realna sistemska rješenja.
“Pošto vidim da se poredi Crna Gora sa Slovenijom i da želimo administrativnom mjerom da definišemo veću minimalnu zaradu nego u Sloveniji: Slovenija ima dva i po puta veći BDP/po stanovniku nego Crna Gora; 9 puta veći BDP nego Crna Gora; ima spoljnotrgovinski suficit od milijardu i po eura a mi deficit od skoro 4 milijarde eura; izvoz kad je Slovenija u pitanju je 72 milijarde eura, a naš izvoz je oko 600 miliona eura…”, naveo je Mugoša na mreži X.
Minimalna neto zarada u Sloveniji je, kako ističe, oko 1000 eura, pri čemu su zadržali doprinose za zdravstveno i PIO.
“Samo treba ozbiljno i odgovorno da razgovaramo o svim ekonomskim mjerama”, napisao je Mugoša danas na X-u.
Kako kaže, naravno da treba povećati plate, jer je činjenica da troškovi života brže rastu od rasta zarada i da su postojeće minimalne zarade neadekvatne.
“Osim što su minimalne zarade demotivišuće za ljude koji žele da na crnogorskom tržištu rada adekvatno valorizuju svoj radni potencijal, i sami iznos sindikalne potrošačke korpe koja je veća od dvije prosječne zarade ukazuje na neophodnost korekcija iznosa zarada”, dodao je.
Naglašava da treba veoma voditi računa na koji način to radimo, jer se mora voditi računa o strukturi ekonomije i fiskalnoj stabilnosti i održivosti.
“Naravno da to povećanje treba da bude rezultat dogovora socijalnih partnera u Socijalnom savjetu (Vlade, poslodavaca i sindikata) jer je to zakonska obaveza (član 101 Zakona o radu) po kojoj iznos minimalne zarade utvrđuje Vlada Crne Gore na prijedlog Socijalnog savjeta, za period od dvije godine, na osnovu mjerila za utvrđivanje nivoa minimalnih zarada i to: opšteg nivoa zarada u zemlji; kupovne moći, troškova života i promjena u njima; ekonomskih faktora, uključujući i zahtjeve privrednog razvoja, nivo produktivnosti i potrebu da se dostigne i odredi visok nivo zaposlenosti”, dodao je.
Mugoša je upozorio i da povećanje minimalne zarade samo po sebi ne bi trebalo da bude krajnji cilj, već dio šireg pristupa politici zarada, kako bi se izbjegla situacija u kojoj veliki broj zaposlenih ostaje na minimalnim primanjima.
“Naravno da ne smijemo kreirati sistem u kojem gro zaposlenih prima minimalnu ili nešto više od minimalne zarade, jer je svrha minimalne zarade da bude zaštitna radna kategorija čiji je primarni cilj sprječavanje iskorišćavanja (eksploatacije) radne snage i obezbjeđivanje socijalne sigurnosti i egzistencijalnog minimuma za najslabije plaćene kategorije zaposlenih“, istakao je Mugoša.
U tom kontekstu, on je pozvao sve relevantne aktere na zajednički rad na rješenjima koja bi bila održiva i za zaposlene i za javne finansije.
Preporučeno
“Još jednom pozivam sve relevantne aktere da zajedno definišemo realna sistemska rješenja, jer to nije stvar vlasti i opozicije nego stabilnosti i održivosti ekonomskog odnosno sistema javnih finansija“, zaključio je Mugoša.
