Video
„I ja sam za to da se kontroliše i domaća i uvozna hrana. Istraživanjima se bave naučne institucije, akreditovane institucije, laboratorije. Kao neko ko se bavi naukom i ko je inženjer agronomije mogu da kažem da je ovo istraživanje radio neko ko elementarno ne poznaje metodologiju istraživanja. Uzorak je uzimao neko ko nije kvalifikovan, a to je direktno način da se kontaminira proizvod. Novinari mogu i trebaju da se bave istraživačkim novinarstvom i uzimaju informacije od akreditovanih institucija, ali da sami sprovode istraživanje-to nema smisla. U tekstu je napisano da kada kupite neki proizvod ja Gintašu trebate da tražite od njega sertifikat. Ja bih volio da mi objasne koji to zakon predviđa da jedan poljoptivredni proizvodjač koji ima ispred kuće jednu trešnju mora da ima sertifikat da bi te proizvode prodao na pijaci. To ne postoji i ovo je napisano ili nestručno, ili sa zadnjom namjerom. Čak i da uradite sve analize, rizik uvijek postoji. Prilikom svake termičke obrade dolazi do određenih hemijskih reakcija…Maslinovo ulje, mlijeko, med-sve su ovo primjeri”, kazao je Mugoša.
Postavlja se pitanje, kaže, “zašto je ovo ovako napisano”.
“Tačno je da je lakše kontrolisati šleper, ali ja ću uvijek dovoditi u pitanje uzorkovanje. U izvještaju koji je poslala evropska komisija o radu institucija u Crnoj Gori za 2022. i 2023. godinu upozorava se da je neprimjereno malo pozitivnih uzoraka mesa koji se uvoze u Crnu Goru posljednjih 10 godina…Ali to nije išlo u javnost, jer je neko imao želju da spriječi da ove informacije dođu do širih narodnih masa. Lično sumnjam da se uzorkovanje ne radi kako treba. Ima mnogo pesticida koji su u Crnoj Gori godinama korišteni i zabranjeni…Ali nisu zabranjeni u drugim zemljama, pa dolazi do švercovanja. Neka mi Ceti dostavi sve metode koje su koristili i ko je naručilac posla. Vrlo važan podatak je da je uzorak stavljen u zelenu kesu, što može dovesto do kontaminacije”, naveo je Mugoša.
Navodi da šteta za poljoprivrednike “biće velika”.
“Ova sezona je i sama po sebi problematična zbog kišnog vremena. U poljoprivredu ulaze se vrlo malo i situacija je katastrofalna. Svaka mjera koja se propisuje mora da bude oročena. Izađe mjera za nabavku nečega, i odredi se do kada ce biti na snazi. A ne jedne godine ima, druge nema”, kazao je Mugoša.
Milka Petrušić načelnica odsjeka za pesticide Uprave za bezbjednost hrane, fitosanitarne poslove i veterinu za Budilonik TV E pojašnjava da su pesticidi ostaci sredstava za zaštitu bilja, i njihovih metabolita u biljkama koji se koriste kao hrana
Na pitanje koliki nivo pesticida je dozvoljen Petrušić odgovara: „Mi ne donosimo na nacionalnom nivou te granične vrijednosti, već preuzimamo sa evropskog nivoa, ali sve ostale mehanizme utvrđujemo na nacionalnom nivou.
„Sredstva za zaštitu bilja su ljekovi za biljke i neophodno ih je koristiti da bi se suzbili štetni organizmi na biljkama, ono što treba da se uspostavi u ovom sistemu jeste da između proizvođača i konzumenta postoji niz aktivnosti koje su potrebne da dodje do toga da potrošač bude siguran da konzumira sigurnu hranu a da proizvođač bilja ima mehanizme da zaštiti svoje bilje i da je odgovoran za tu hranu koju plasira na tržište.Evropsko zakonodavstvo je vrlo strogo, a mi ga prenosimo i svake godine se izbacuje sve veći broj sredstava za zaštitu bilja. Počevši od njihove efikasnosti, uticaja na životnu sredinu , izloženosti radnika i na kraju taj nivo koji se može naći u bilju. Zbog klimatskih promjena naše biljke su sve više ugrožene i to je jako izazovno područje. Najveći broj otkrivanja jesu rezidue pesticida ali to ne treba našim konzumentima da znači da su oni potrovani , već čak da im stvara sigurnost da se u ovoj oblasti radi, da ima regulative koja ovo kontroliše, uzorkuje i ispituje, kao da smo vrlo transparenti i da mediji imaju podatke o tome koje mogu slobodno da prenose. Kada kažemo pronađene su rezidue pesticida, to ne znači da je ove godine povećano tretiranje, već je možda ove godine neki pesticid izbačen, jer na primjer su rađena nova ispitivanaja i taj pesticid je na proizvodu zabranjen i on ne smije više da se nađe na proizvodu”, navela je Petrušić.
Poljoprivrednici se kontinuirano suočavaju sa problemima koji u godinama za nama ne jenjavaju. To je za jutarnji program TVE kazao Goran Miličić, poljoprivrednik i menadžer sektora biljne proizvodnje u Poljoprivrednom klasteru Crne Gore.
Osvrnuo se na jedan od aktuelnih problema.
„Imamo ogromne količine proizvedenog krompira koji je malo prikočio pri prodaji. To smo očekivali i upozoravali smo ministarstvo da bi trebalo da nam izađu u susret da otkup odrade, da smanje uvoz koji je enorman, 30,40 hiljada tona godišnjem nivou”, kaže Miličić.
Prema posljednjim podacima, svjedočimo drastičnom padu izvoza za više od 26 odsto, a porast uvoza za gotovo 11 procenata. Miličić kaže da ovi podaci govore o položaju poljoprivrednika u državi.
„Umjesto država da nas pomaže, da realizujemo naše proizvode, ne. Sistemi veliki koji se bave uvozom, njima je lakše da kupe robu od Bjelorusije do Ukrajine, Francuske, Njemačke, a nama ostaju samo mrvice. Ostaju nam samo pijace i u većim sistemima smo nedostupni”, objašnjava Miličić.
Agrobudžet Crne Gore je 1,5 odsto, a agorbudžeti po Evropi su 20, 30, 40 odsto, ističe Miličić i zaključuje da sve dok omladini ne omogućimo da se bavi poljoprivredom, pružimo im podstrek i motivaciju, rješenje brojnih problema nije na pomolu.
“Godina za nama nije bila povoljna za njive i usjeve, vremenske prilike nisu išle niz dlaku poljoprivredi u Crnoj Gori”, kazao je za TV E poljoprivrednik Zef Dedvukaj i dodao da u takvim okolnostima bi država trebalo da ima razumijevanja i da im pomogne, nasuprot onome što očekuje od poljoprivrednika, a to je da prodaju proizvode po niskim cijenama.
Dedvukaj naglašava da se u prvom planu na tržištu nalaze uvezeni proizvodi, što domaćim proizvođačima, kaže, umanjuje, i onako već niske zarade.
Preporučeno
„Mnogima se više isplati da proizvod ostane na njivi, više uložimo novca i truda nego što možemo da zaradimo“, kazao je Devdukaj.
