Video
To što je Vlada odlučila da se država zaduži do milijarde i 400 miliona eura, a što nije prihvaćen amandman opozicije da zaduženje bude manje 200 miliona, govori da se ekonomski model bazira na zaduženju, objašnjava Mugoša.
“Od 2020. do 2027. godine, prema njihovim projekcijama, imaćemo pet milijardi novih zaduženja. Za milijardu i 200 miliona će se naredne tri godine povećati neto javni dug. To prosto jeste billboard ekonomija. Ona se ne svodi na povećanje konkurentnosti, produktivnosti, nego na administrativni model, gdje se vještački forsira povećanje određenih rashodovanih stavki, pa zbog toga moraju da se povećavaju i stope poreza, i brojne akcize”, objašnjava Mugoša.
Podsjeća da je budžet u proceduri bio od 18. novembra 2024. i da je mogao biti usvojen do kraja godine ali su, kaže, tako nešto odugovlačili zbog lokalnih izbora.
“Bili su lokalni izbori, onda su podnosili kvazi amandmane da će da doprinesu tim lokalnim sredinama sa kapitalnim projektima. Kad su loklani izbori prošli krenula je klasična trgovina. Bolje da ne komentarišem ona četiri dana rasprave o budžetu. Iza vrata javnosti su pregovarali, piljarili oko kapitalnog budžeta. Na kraju su povukli 120 amandmana, sve ono što su obećavali građanima pred lokalne izbore i donijeli nekakav zaključak Skupštine da se mijenja obrazloženje u budžetu koje nikoga obavezuje”; kaže Mugoša.
Odbijeni su, podsjeća, amandmani opozicije kojima nijesu tražili dodatna sredstva u budžetu, već da se smanje stavke za službena putovanja i reprezentacije.
“Te stavke su sa šest miliona i 600 hiljada u 2024. sada planirane na devet miliona i 100 hiljada. Mi smo tražili da se ne povećavaju, već da se novac preusmjeri na korisnike MOP-a (materijalnog obezbjeđenja porodice), najsiromašnije zakonske kategorije, kojoj se godinama ne povećava materijalno obezbjeđenje, a iznosi 90 € za pojedinca, 170 € za petočlanu porodicu. Predlagali smo da smanje ugovore o djelu i novac usmjere na poboljšanje konkurentnosti privrede”, podsjeća Mugoša.
Ne treba zanemariti, ističe Mugoša, činjenicu da je u sklopu cijene benzina 50 centi akciza koja ide državi, na što građani plaćaju PDV.
“Mogu da smanje akcizu do 50 odsto kao privremenu mjeru, ali to ne rade, jer im fali para u budžetu. Cijela ova priča oko budžeta je bila priča oko zaduženja, jer ste vidjeli da je i sami ministar (Novica Vuković) na jedan posredan način priznao da bi bio veliki problem da se nije donijela odluka o zaduženju. Iz toga se očigledno mora finansirati neproduktivna potrošnja”, naglasio je Mugoša.
Poslanici SD-a inicirali su izmjene Zakona o PDV-u sa ciljem snižavanja cijena osnovnih životnih namirnica. To je podrazumijevalo da se na voće, povrće i ribu smanji stopa PDV sa 21 na 7 odsto.
“Imate listu osnovnih proizvoda koji su u Crnoj Gori sa stopom PDV-a od 7, u Hrvatskoj na 5 odsto. Međutim, Hrvatska je voće, povrće, ribu svela na najnižu stopu, a kod nas je to 21 odsto. Zato smo podnijeli inicijativu i vidjećemo kako će se odrediti. Nijesam optimista. Jer, nažalost, dešava se da su u parlamentarnoj većini, bez obzira na to koliko je neki prijedlog kvalitetan, ako je od opozicije, oni su uzdržani. A upravo ovo o čemu pričamo osnosi se na ono što zabrinjava veliki broj građana, jer svi znamo kakve su cijene”, rekao je Mugoša.
Crna Gora ima najmanju pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina. Tu je i najveći spoljnotrgovinski deficit. U 2024. godini je tri i po milijarde bio veći uvoz od izvoza.
“Mi dnevno uvozimo dva miliona hrane! Nama je uvoz hrane na godišnjem nivou 700 miliona eura, a cijeli izvoz iz Crne Gore svega 600 miliona eura. Problem je što ne nemamo konsenzus oko strategije ekonomskog razvoja. Kako koja Vlada dođe govori da prethodna nije znala ništa, pa će probati nešto novo, kratkoročno. Treba da imamo dugoročnu strategiju, da mi stvarno znamo što radimo sa našim ekonomskim modelom. Ovako se eksperimentiše”, upozorava Mugoša.
Podsjeća i da se strane investicije najavljuju godinama, a da donosioci odluka mnogo čemu prilaze na, kako kaže, površan i populistički način.
Preporučeno
“Taj način može da donosi kratkoročne benefite, jer se vi igrate sa emocijama ljudi. Ljudi su nezadovoljni, slabije žive i dobrodošlo je posebno onima sa minimalnim zaradama, da im se povećaju. Ali, stvorili ste sistem u kojem ti ljudi ne mogu da kupe više nego što ranije, kada su im zarade bile manje”, zaključio je Mugoša.
