Video
O ovakvim rezultatima ekonomski analitičar Mirza Mulešković kaže da se vidi napredak u smjeru smanjena stope rizika od siromaštva koja je ipak nezadovoljavajuća, jer iznosi svega 0,8 odsto.
“Više od petine stanovnika živi pod rizikom od siromaštva. Ti ljudi ne moraju da budu siromašni, ali su izloženi riziku da uđu u taj problem. Bitno je naglasiti da najveći procenat takvog rizika imamo na sjeveru, što je i ogledalo ekonomske situacije u zemlji”, pojašnjava Mulešković i ukazuje da je ovo jasan indikator da se mora predano raditi po pitanju razvoja crnogorske ekonomije.
Od plate preživljavanje – putovanja skoro nemoguća
Mulešković za Antenu M komentariše da domaćinstva većinom od svoje zarade ne mogu priuštiti ništa više od preživljavanja, odnosno podmirivanja svakodnevnih osnovnih potreba, plaćanja računa i hrane.
“Često se pominje da je Crna Gora na pravom putu zato što je došlo do pada stope rizika od siromaštva za svega 0,8 odsto. Ne, Crna Gora nije na pravom putu sve dok imamo stopu siromaštva 20,3 odsto i upravo to treba da bude jedan od indikatora da se kreiraju politike većeg zapošljavanja u realnoj ekonomiji, u dijelu realnog povećanja dohodaka i u dijelu realnih socijalnih politika koje će biti usmjerene na ranjive grupe”, dodaje naš sagovornik.
Kada je u pitanju podatak da su mladi od 18 do 24 godina grupa koja se nalazi u najvećem riziku od siromaštva, Mulešković pojašnjava da je to signal da država mora da preduzme mehanizme i usmjeri svoje politike kako bi im obezbijedila neophodne naknade i poboljšala standard onih koji kroz nekoliko godina treba da budu ekonomska okosnica naše zemlje.
“U Crnoj Gori politike koje se odnose na socijalno ugrožene kategorije se odnose na sve. U ovim slučajevima moramo da budemo precizniji i da se politike upravo odnose na one koji su najugroženiji. Na taj način možete ciljano da birate grupu koja je najugroženija i kojoj na taj način možete pružiti podršku”, kaže on.
“Stop inflaciji” akcija privrednika, ne Vlade; Nije suštinski program borbe protiv inflacije
U medijima se često čuje da je akcija “Stop inflaciji” Vladin program, međutim potrebno je razgraničiti da je ovo akcija poslodavaca i privrednika, a da je Vlada samo institucija koja radi na promociji ovog programa.
“Kada pričamo o akciji “Stop inflaciji”, u Crnoj Gori se ona predstavlja kao revolucija u dijelu borbe protiv inflacije, ali ne možemo je podvesti pod bilo kakvu borbu protiv inflacije jer ona svoje efekte daje samo dok traje. Dakle, akcija je kratkoročno rješenje koje ne reguliše tržište i ne daje dugoročne rezultate. Nakon njenog okončanja cijene ponovo rastu, što smo imali prilike da vidimo nakon prve sprovedene akcije”, prisjeća se Mulešković i zapaža interesantnom činjenicu da je akcija prekinuta tokom jula i avgusta – dva mjeseca turističke sezone, kada je potrošnja znatno uvećana.
“U tom periodu je odgovaralo kako državi, tako i privrednicima da ne postoji ta akcija već da se upravo kroz veću naplatu PDV uzme više novca kako za privredu, tako i za državu. I u tom dijelu se trebalo razmišljati o građanima Crne Gore i o socijalno ugroženim grupacijama”, kaže sagovornik Antene M.
Na pitanje kako komentariše stanje sa cijenama goriva, Mulešković kaže da mu se čini da Vlada i dalje tek posmatra situaciju, ali ništa ne preduzima.
“Ne smijemo dozvoliti da se napravi šteta. Kada dođe do rasta cijena goriva, dolazi i do rasta cijena svega ostalog, jer cijene goriva i električne energije, kao i troškovi za zaposlene u najvećoj mjeri determinišu prodajne cijene. Kada napravite štetu, onda je kasno za reakciju. Reakcija je morala da bude mnogo prije donijeta i mnogo je ranije trebalo smanjiti akcize, a greška je učinjena kada je Vlada donijela odluku da ukine smanjenje akciza. Dakle, Vlada treba da uvede dobro planirane, održive mjere koje će sa jedne strane da povećavaju produktivnost privrede, a sa druge strane da rade na poboljšanju životnog standarda građana”, ukazuje Mulešković.
Cijene električne energije ne bi smjele biti uvećane
O najavama Elektroprivrede da će povećati cijene električne energije, Mulešković kaže da to znači i novo povećanje ostalih cijena.
“To nije opravdano čak ni najaviti, jer smo čuli od čelnih ljudi Elektroprivrede da će biti oko sto miliona profita ove godine, koji je nastao isključivo zbog poremećaja cijena na međunarodnom tržištu, odnosno što izvozimo mnogo više struje po mnogo većoj cijeni. Ne bi smjeli da pominjemo povećanje cijena električne energije kada znamo da cijene iz dana u dan rastu, a životni standard opada”, kaže on.
Preporučeno
Mulešković zaključuje da je zabrinjavajuća činjenica što Crna Gora nema strategiju borbe protiv siromaštva, kao ni bilo kakav strateški dokument kojim bi se jasno targetirao ovaj problem.
