Komentarišući podatke da Crna Gora bilježi pad broja turista noćenja Mulešković kaže da se tu mora biti pažljiv jer postoje strukturni problem.

“Moramo da budemo veoma pažljivi prema brojkama koje se tiču broja turista i noćenja. Još 2022. i 2023. imamo strukturne probleme u samim brojkama, jer smo ruske državljane koji žive, trenutno ovdje, računali kao turiste. Onda smo poslije Rusa i Ukrajinaca, tako prošle godine računali i Turke. A prošle godine je došlo da pada zbog toga što su oni prvi Rusi koji su došli da žive ovdje postali rezidenti i više nisu turisti”, pojasnio je Mulešković.

Njegovo mišljenje je da Crna Gora ne bilježi drastičan pad broja turista, ali je imala problem sa statistikom.

“Upravo zbog toga što smo imali veliki priliv ljudi koji su ovdje boravili zbog situacije u Rusiji i Ukrajini. Ono što jeste problematično, što imamo podatke, pa ljudi sad taj podatak o broju noćenja uzimaju kao drastičan pad”, smatra Mulešković.

Prema njegovim riječima ono što je bitno – sad je veoma teško izvesti tu računicu jer mi nemamo egzaktne brojeve koliko je njih.

“Da se zna da li je ovo stvaran pad što se tiče noćenja ili imamo dodatni pad”, dodao je Mulešković.

Ono što definitivno nije dobro, kaže on, mi nismo pripremili sezonu.

“Da krenemo od plaža. Ni dalje ne znamo ko će da budu vlasnici plaža i kad će plaže biti spremne. Već smo ušli u jun, kad je sve trebalo da bude gotovo”, istakao je Mulešković.

Upozorava da su se politikom povećanja poreza još povećale cijene.

“Jer ni prošle godine cijenovno nismo bili konkurencija u odnosu na druge zemlje. Ove godine se očekuje još veći rast cijena. Mi nismo cjenovno konkurentni”, naglasio je Muleškovć.

Podsjetio je da Crna Gora godinama imamo veliki problem sa infrastrukturom.

“Radovi koji su na glavnoj magistrali će u značajnoj mjeri da uspore naš turizm. Praviće velike gužve. Što će vjerovatno i da utiče na neke turiste da ne dođu”, rekao je on.

Kao poseban problem Mulešković je istakao lošu aviopovezanost, kako tokom tako i van sezone.

“Jer mi, umjesto da širimo našu sezonu, mi je nismo širili nismo širili. Nismo imali, kao što smo ranije imali veliki broj linija van sezone. Ove godine smo imali, čini me se, tri ili četiri linije van sezone. Što nije dovoljno”, napominje Mulešković.

On kaže da nije puno urađeno po pitanju, pokušaja, smanjenja određenih gužvi prilikom ulaska u gradove.

Jer i to, ističe on, predstavlja, jedan od velikih problema.

“Nismo ništa uradili, naravno, po pitanju aerodromske infrastrukture. Prošle godine, prve slike koje smo mogli da vidimo iz Crne Gore, su bile kolone automobila, a i bile su, kad je pala kiša, lokve na aerodromima, gdje su ljudi koferima morali kroz lokvu, pa da idu dalje. To nije dobro”, podsjetio je on.

Prema mišljenju Muleškovića ono što Crnoj Gori nedostaje u ovom trenutku, je strateški pristup upravljanja turizmom, jer čini mu se da toga više nema.

“Ovaj sektor smo potpuno prepustili sam sebi. I nemamo strateško upravljanje ni odlučivanje gdje želimo da idemo. Ono što imamo veliki problem, kada pričamo o aviopovezanosti to što je Albanija uradila prethodne tri godine, čemu smo i mi doprinijeli. Povećanjem aerodromskih taksi i zbog toga što više nemamo niskobudžetne avio kompanije kod nas nego u Tirani. Oni su razvijali svoju infrastrukturu i takođe su nam postali ozbiljan konkurent u turizmu. Do prije dvije godine nama je najveći konkurent bila Hrvatska. Sad cjenovno i po proizvodu imamo Albaniju koja nam preuzima tržište”, ocijeno je Mulešković.

On se osvrnuo i na hronični nedostatak radne snage u sektoru turizma.

“I u tom dijelu imamo kašnjenje zakonskih rješenja koji su se najavljivali da će da spasu sezonu. Tako da se u svim segmentima kod donosioca odluka kasni. Nemamo taj strateški pristup da svi zajedno donose odluke. I ono što, i čini mi se da nismo otvorili neka nova dodatna tržišta koja mogu da budu interesantna”, ističe on.

Ali ono što je veoma bitno je, po ocjeni Muleškovića, da ukoliko se desi usporavanje globalne ekonomije, a sve ono što se najavljivalo iz SAD da može da dođe, prvo ćemo da se odreknemo luksuza, a to je turizam.

“I onda i tu moramo da vodimo računa šta će i kako će se desiti. I ono što je veoma bitno, kad jednom izgubimo gosta, zbog gužvi, zbog nepovezenosti, zbog sega, veoma ga je teško vratiti”, smatra on.

I naravno, naglašava, nismo razvijali dodatno proizvode koje bi mogli da budu atraktivni, jer neće svi samo more, neko hoće ruralni turizam, a mi i dalje kaskamo, i nismo se dobro pozicionirali ove godine.

“Čini mi se da se ranije mnogo više ulagalo u crnogorski turistički brend sa državnog nivoa nego danas. I mnogo je bio prepoznatljiviji brend Crne Gore ranije”, primijetio je on.

O sedmočasovnom radnom vremenu

“Što se tiče sedmočasovnog radnog vremena to će, laički ,da poveća troškove 12,5 odsto. Jer ti meni smanjuješ sat vremena mog radnika, ne postoji opcija da poslodavcu ne povećava troškove. Osim toga kome se još povećavaju troškovi – državi, a to je Klinički, EPCG a to će na kraju da plate privreda i građani”, kazao je Mulešković povodom najave uvođenja sedmočasovnog radnog vremena.

On kaže da je jedini pokazatelj čemu može da se skrati radno vrijeme je produktivnost radne snage.

“Imamo veliku neproduktivnost naše radne snage gdje kaskamo dva ili tri puta za prosjekom Eropske unije. U osam sati radnog vremena uključeno je pola sata pauze. A ako se u sedmočasovno radno vrijeme uključi i pola sata pauze onda bi se radilo šest i po sati”, istakao je Mulešković.

A pitanje je, napominje on, kako će iz sektora turizma da nađu dodatnu radnu snagu kad imaju problem sa tim i sada.

“Mislim da je tu caka da se plaćaju prekovremeni. I za sve što se planira nemamo ni jednu ekonomsku analizu – ni mogućih posljedica, a ni dobrih strana predloženih rješenja”, jasan je Mulešković.

Neradna nedjelja u trgovinama

“Od početka sam bio protiv uvođenja neradne nedjelje. Po mom mišljenju to je diskriminacija. Zašto se na primjer dopušta mogućnost pumpama da prodaju mlijeko, jer oni nedjeljom više nisu pumpa nego prodavnica”, navodi Mulešković.

On ističe da su sedmočasovno radno vrijeme i neradne nedjelje jako populističke teme.

“Sistemski problem neradne nedjelje je što mi nemamo kontrolu, nemamo inspekcije koje će da uđu kod privatnika i kažu ima li ovaj zaposleni slobodan dan. Sa fiskalizacijom zaposleni u trgovinama moraju da se uloguju da bi kucali. Znači Poreska uprava u svakom trenutku zna ko je kucao. Uđe se u program i podaci su tu i fino se pošalje kazna – taj radnik vam je tri nedjelje radio bez odmora to vam je kazna pet hiljada eura”, zaključio je Mulešković.