Video
Povodom predloga budžeta i predviđene dvije milijarde zaduženja za otplatu dugova, Mulešković ističe da je sama dinamika otplate duga bila očekivana, te da se znalo da ćemo u naredne tri godine morati da se zadužimo ovoliku cifru da bi mogli da vratimo stara dugovanja i da se zadužimo za određene infrastrukturne projekte.
“Ono što nam je ovaj prethodni period pokazao, je da kad smo imali povećanu potrošnju zbog preko 100.000 stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori, nijesmo iskoristili da napravimo određene rezerve i da na taj način kroz tekuće prihode servisiramo stare dugove. Zato se sad isključivo zadužujemo novim kreditnim aranžmanima, koji će biti skuplji u odnosu na one prethodne da bi podmirivali stare dugove, što znači da će naš dug iz godine u godinu da raste upravo zbog skupljih zaduživanja, ali naravno i zbog infrastrukturnih projekata”, objašnjava Mulešković.
Prema njegovim riječima, nije problem u samom zaduživanju, jer postoje mnogo razvijenije ekonomske zemlje koje imaju mnogo veći dug kao procenat bruto društvenog proizvoda, pa čak i određene zemlje sa kojima se upoređujemo imaju dug preko 200% brutu društvenog proizvoda i to nije problem ukoliko imate realnu ekonomiju.
“Ono što jeste problem crnogorske ekonomije što mi nemamo dovoljno razvijenu realnu ekonomiju, što nismo ništo uradili po pitanju diversifikacije ekonomije u prethodnom periodu, pa samim tim smo nastavili tu politiku refinansiranja starih dugova”, kaže Mulešković.
Prema njegovim riječima, da bi mogli da stabilizujemo ovakvu situaciju, da bi mogli da računamo da imamo održivi ekonomski razvoj, da bi mogli da računamo da imamo smanjenje javnog duga moramo da radimo na razvoju realne ekonomije, moramo da radimo na jačanju prihoda države i moramo da mnogo više da radimo po pitanju stabilnosti, kako bi privukli nove investicije koje će u narednom periodu da stvaraju nove ekonomske vrijednosti.
Mulešković ističe da ne možemo da vodimo politiku potrošnje gdje smo dominantno novac uložili u povećanje zarada u javnom sektoru, u neproduktivne troškove i moramo da se orijentišemo ka razvoju realne ekonomije.
“Ovo učinjenicu potvrđuje i predlog budžeta koji je za 2025. godinu, gdje imamo stavku za zaradu u javnom sektoru oko 717 miliona, dok su druga strana kapitalni budžet koji bi trebao u nekom narednom periodu da stvori određeni novi ekonomske vrijednosti svega 280 miliona”, objašnjava on.
Kako kaže, ovakav način upravljanja ekonomije mora da se promjeni te se institucije moraju vratiti na strateški način upravljanja ekonomijom, na razvoj proizvodnje, na dodatno ulaganje u razvoj sektora koji nisu dovoljno razvijeni.
Preporučeno
“Ne smijemo više da se baziramo isključivo na razvoju jednog sektora i da zavisimo od jednog sektora, jer model upravljanja javnim finansijama i upravljanja ekonomijom koju trenutno imamo u značajnoj mjeri zavisiće od potrošnje. Ukoliko budemo imali bilo kakav problem sa potrošnjom imaćemo mnogo većih problema sa javnim finansijama”, zaključio je Mulešković.
