Ekonomski analitičar Mirza Mulešković u razgovoru za Portal Analitika objašnjava razloge za zabrinutost, upozorava na potrebu za hitnim reformama i ukazuje na posljedice koje bi loša ljetnja turistička sezona mogla imati po javne finansije.

Upozorava i da se bez stabilnog ekonomskog okvira i jasne vizije razvoja Crna Gora ne može približiti članstvu u Evropskoj uniji.

Trend koji može ozbiljno ugroziti fiskalnu stabilnost 

Prema prognozama Evropske komisije, crnogorska ekonomija u ovoj godini trebalo bi da poraste tri odsto, što je znatno manje od optimističnih očekivanja Vlade iz decembra prošle godine, kada je prognoziran rast od 4,8 odsto. U međuvremenu, podaci CBCG pokazuju da su prihodi od turizma u prvom kvartalu ove godine manji za 10 odsto u odnosu na isti period 2024.

Mulešković ukazuje da takav trend može ozbiljno ugroziti fiskalnu stabilnost.

„U prva dva mjeseca imali smo privremeno finansiranje, pa treba da vidimo na koji način će se ponašati rashod, jer čini mi se da će taj deficit, ukoliko se nastavi ovakva naplata prihoda, biti još veći. Ukoliko budemo imali lošu sezonu, a strah me je da se nijesmo dobro pripremili za nju, za očekivati je da imamo nova zaduženja, jer naše javne finansije kreirane su tako da dominantno zavise od turističke sezone“, upozorava Mulešković.

Fiskalna strategija mora se revidirati

Prema podacima CBCG, u prva tri mjeseca ove godine registrovan je veći budžetski deficit nego lani, dok su rashodi porasli za 61,3 miliona eura ili 10,5 odsto. Mulešković objašnjava šta to znači za dugoročnu stabilnost.

„Ne možemo govoriti o stabilnosti javnih finansija ukoliko se Crna Gora konstantno zadužuje i ukoliko imamo plan zaduženja koji se iz godine u godinu povećava za otplatu starih dugovanja i investicije, što će u značajnoj mjeri povećati javni dug”, naglašava Mulešković.

On dodaje i da sve relevantne institucije ukazuju na hlađenje ekonomije, koja je dominantno bazirana na potrošnji.

“Vještačko, administrativno povećanje zarada dovelo je do rasta cijena, a to je izazvalo dodatno zaduživanje. Kada implementirate takav model, veoma je teško njime upravljati, jer kada dođe do hlađenja, ulazite u značajne probleme u dijelu javnih finansija“, upozorava Mulešković.

Dodaje i da nas mogu očekivati i nepopularne mjere.

„Ono što može da se desi jeste da imamo određeno ‘stezanje kaiša’, što bi uticalo na sve sfere našeg društva”, napominje on.

Projekcije su, kaže, da će naša ekonomija rasti tri odsto, a ne kako je planirano fiskalnom strategijom.

„Prošle godine naša ekonomija nije rasla u skladu s planiranom fiskalnom strategijom. Zbog toga je neophodno revidirati kompletnu strategiju. Sa nižim stopama rasta, vjerovatno ćemo ulaziti u dodatna opterećenja što se tiče budžetskih rashoda ali i problema sa budžetskim prihodima”, ističe sagovornik Analitike.

Manja naplata poreza i problemi u penzionom sistemu

Mulešković ukazuje i da naplata poreza na dobit u prvom kvartalu zaostaje za planom.

“Imali smo i određeni produžetak mogućnosti predaje računa i uplata. Tek kada se izvrši ta naplata biće jasno kakva je situacija“, kaže Mulešković.

Činjenica je, kaže, da ukoliko dođe do pada da će se to odraziti na javne finasije Crne Gore, jer sa reformama koje smo, kako dodaje, imali u protekle dvije godine, prihodi su veoma ograničeni, dok su s druge strane rashodi veliki i nisu se smanjili u prethodnom periodu.

Napominje da se već sada vidi pad u prikupljanju doprinosa za PIO.

„To jasno ukazuje da postoje sistemske greške po pitanju reforme penzionog sistema, pa treba vidjeti kako će se to odraziti na sistem i kako reagovati kako ne bismo upali u dublje probleme“, ističe Mulešković.

Netransparentnost odbija investitore

Crna Gora bilježi visoku stopu javne potrošnje, a istovremeno se suočava sa slabim strukturnim reformama, pa Mulešković upozorava da je to jedan od ključnih problema koji opterećuju državni budžet.

„Više od 30 odsto zaposlenih radi u javnoj administraciji, a tri puta više sredstava odvaja se za zarade u javnom sektoru nego za kapitalne projekte”, ukazuje on.

Stava je da takvom politikom ne možemo očekivati održivu i razvojnu ekonomiju.

„Privrednike najviše brine netransparentnost poslovnog ambijenta, neefikasna administracija, propisi koji se često mijenjaju, neuključivanje poslovne zajednice u donošenje odluka, nedostatak radne snage i opterećujuća birokratija“, kaže Mulešković.

Sagovornik Analitike naglašava da su to stvari koje je nužno unaprijediti kako bi se crnogorska ekonomija razvijala.

„Posljednjih godina postalo je jasno da se ne možemo oslanjati isključivo na turizam. Moramo ulagati u industriju, proizvodnju, poljoprivredu, energetiku, IT… U tom dijelu Crna Gora ima velike potencijale. Država mora mnogo više da se potrudi da obezbijedi uslove kako bi postala privlačnija za nova radna mjesta u realnoj ekonomiji, navodi Mulešković.

Ulazak u EU zahtijeva snažnu ekonomiju

Stava je i da se trebavratiti strateškom upravljanju ekonomijom.

“Kada država strategiju definiše zajedno s privrednicima i ostalim subjektima, jasno će se vidjeti gdje želimo da budemo i kako ćemo to postići”, poručuje Mulešković.

Upozorava da bi ulazak Crne Gore u EU sa ranjivom ekonomijom donio bi više problema nego koristi.“

“Ukoliko želimo da budemo članica EU do 2028. godine mi moramo da razvijamo našu ekonomiju”, izričit je Mulešković.

Recept za neuspjeh

I dok skoro svakodnevno stručnjaci ukazuju da su Crnoj Gori neophodne direktne inostrane investicije, investitor iz UAE nedavno je saopštio da odustaje od ulaganja u Veliku plažu, najavljujući da su sada u opticaju druge lokacije.Građani Crne Gore još ne znaju ni da li će i koliko novca biti uloženo, pa sagovornik Analitke ukazuje da je netransparentnost naš veliki problem.

„Primjer s UAE investitorom pokazao nam je kako ne treba upravljati investicijama. Netransparentnost je veliki problem. Moramo strateški upravljati ulaganjima., što kod nas nije slučaj“, ukazuje on.

Da bi, kako ukazuje Mulešković, imali održive strane investicije moramo više da se potrudimo u dijelu poslovnog investicionog ambijenta, vladavine prava, transparentnosti, efikasnosti državne uprave i svega onoga od čega zavisi da li će određeni stranac da ulaže u Crnu Goru ili ne.

“Strane investicije jesu promijenile kompletnu sliku Crne Gore, unaprijedile kvalitet života i od obnove nezavisnosti unaprijedile kompletan sistem. Ali, država mora da postavi prioritete i privuče ulagače u nerazvijene oblasti i sektore”, naglašava Mulešković.

Ukazuje da je kod nas dominantno ulaganje u nekretnine i pojašnjava da je neophodno privući investitore koji će ulagati u privredu i proizvodnju.

“Treba da bude presudna uloga države da privuče takve investitore, tako što će obezbijediti uslove i na taj način omogućiti priliv direktnih stranih investicija a tako i dugoročni održivi razvoj”, ističe Mulešković.

On ukazuje da politička nestabilnost i priliv stranih investicija ne idu zajedno.

„Politička nestabilnost jedna je od glavnih kočnica za strane investitore. Investitori ne žele da rizikuju kapital u zemlji bez predvidivog ambijenta. Bez stabilnog sistema vladavine prava, efikasne administracije i transparentnog poslovnog okruženja nećemo imati kredibilne investitore”, kategoričan je Mulešković.

Aerodromska politika izgubljena prilika

Dok aerodrom u Tirani bilježi značajan rast broja destinacija i putnika, Crna Gora se suočava s ograničenom povezanošću sa ključnim evropskim metropolama. Sagovornik Analitike ukazuje da je u određenoj mjeri i Crna Gora doprinijela tome da susjedna država zabilježi takav rast.

“Uvođenjem aerodromskih taksi u Crnoj Gori, loukost kompanije preusmjerile su se ka Tirani, čime smo praktično pomogli razvoju turističkog sektora Albanije. Njihova strategija treba da nas uči kako treba investirati u infrastrukturu i povezivanje”, ocjenjuje Mulešković.

On ukazuje da nije samo bitno imati veći broj letova, već se mora obezbijediti i infrastruktura.

“Moramo hitno ulagati u aerodromsku infrastrukturu. Ako odmah počnemo, trebaće nam pet godina da unaprijedimo stanje. S trenutnim stanjem turizam već trpi, što se vidi iz prethodnih sezona, a čini mi se da ni ove nije bolja situacija”, zaključuje Mulešković.