Video
Kako je iznijela Centralna banka (CBCG), do jula ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) iznosio je 448,57 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 213,31 milion eura.
Mulešković je istakao da podaci CBCG o SDI ukazuju na negativnu sliku o našem investicionom potencijalu, a samim tim i manjem rastu naše ekonomije.
“Direktne strane investicije pokreću ekonomiju i stvaraju novu ekonomsku vrijednost. Zato je pad stranih direktnih investicija negativna slika o našem investicionom ambijentu, samim tim to smanjuje mogućnost rasta naše ekonomije, tako da se može negativno odraziti na javne finansije, što može da dovede do problema u funkcionisanju kompletnog sistema, što u ovom trenutku, moram reći, nije situacija. Ali, moramo da budemo oprezni jer nam javne finansije zavise od potrošnje, a ako nam one budu padale, pored smanjenja direktnih stranih investicija, onda ćemo imati značajne probleme sa javnim finansijama”, objasnio je Mulešković.
Ističe da poziv na dodatnu zabrinutost predstavlja činjenica da nam priliv direktnih stranih investicija opada od 2021. godine.
“To znači da je povezano sa političkom nestabilnošću, što su investitori prepoznali, ali i sa čestim promjenama zakonskih rješenja, sa nedovoljno razvijenom vladavinom prava, sa selektivnom primjenom zakonskih rješenja, sa prisustvom velikog nivoa neformalne ekonomije, sa čestim reformama koje se dešavaju preko noći i bez konsultacija sa privredom, sa administrativnim povećanjem zarada, što je povećalo sve troškove koji se dešavaju sredinom godine kad su svi privredni subjekti uradili svoje planove za cijelu godinu i to u značajnoj meri otežava kompletan proces. Parafiskalni nameti, sve to negativno utiče na investicije”, smatra sagovornik Dana.
Kako objašnjava, neophodno je da promovišemo Crnu Goru kao investicionu destinaciju, ali prije svega da napravimo poslovni, investicioni ambijent, koji će opet privlačiti investicije u realnu ekonomiju, u preduzeća i banke.
Osim zasad zdrave Elektroprivrede, naše investiciono okruženje je opterećeno javnim preduzećima koja predstavljaju glavne gubitaše i kamen o vratu ekonomiji.
Iako imamo potencijala, zasad nismo uspjeli da ih predstavimo investitorima, jer, kaže Mulešković, Crnoj Gori nedostaje strateški pristup ekonomiji. U prethodnom periodu, kaže on, pokazali smo da stihijski ulazimo u pregovore sa investitorima i da nemamo jasno definisano šta želimo da razvijamo.
Jer, kako navodi Mulešković, osim onoga što je kod nas razvijeno, a to su turizam, trgovina, mi imamo poljoprivredu, imamo neke druge sektore, na primjer, preradu hrane, gdje možemo da budemo konkurentni. Takođe, imamo i IT sektor, koji bi trebalo mnogo više da promovišemo, smatra on.
“I u infrastrukturu ulažemo kako bismo privukli investitore, jer ti sektori sa našim kapitalom se teško mogu razviti jer, kao i ranije, tako i sada, bez stranih ulaganja ne možemo očekivati da dođe do razvoja ekonomije, ne možemo da očekujemo da dobijemo ono što smo dobili od direktnih stranih investicija, to je prenos znanja, ulaganje tehnologije i sve ono što je promijenilo sliku Crne Gore poslednjih 20 godina. Moramo da ponudimo takođe i šire tržište”, ističe on.
Moramo da jačamo vladavinu prava, što podrazumijeva da zakonska rješenja bezuslovno za svakog važe podjednako, dodaje on.
“Kvalitetni investitor prvo što uradi jeste da procijeni kakva je stvarna situacija u zemlji i da li je njegov kapital bezbjedan. Ukoliko on ne vidi sigurnost svog kapitala, on neće investirati”, ukazuje Mulešković.
Crna Gora ima mnogo prostora za investicije u sektorima poljoprivrede, energetike, IT sektora i turizma. On posebno ukazuje na jednu granu, koja je kod nas na samom početku.
“Imamo kompletnu industriju za koju imamo kapacitete, ali nije razvijena. To je prerada hrane. Sa puno potencijala je i ribarstvo, koje je kod nas potpuno zapostavljeno. Takođe, Crna Gora posjeduje i rudna bogatstva, koja nisu u fokusu, jer imamo niz ekoloških problema koje ne rješavamo. Imamo kapacitete i ljude za metalsku i prerađivačku industriju. Dakle, imamo potencijal, ali ga nismo iskoristili”, zaključio je Mulešković.
Plate u realnoj ekonomiji moraju biti veće od zarada u javnom sektoru
Neophodno je reformisati tržište rada, napominje Mulešković, konstatujući da je neodrživo da nam zarade u javnom sektoru budu veće od zarada u realnoj ekonomiji.
“Ne možemo da privučemo investitore ukoliko imamo problem sa radnom snagom, a imamo 30 odsto zaposlenih u javnom sektoru. Neće strani investori da čekaju dozvole i dokumentaciju po nekoliko nedjelja od naše spore državne administracije. Sve to je nešto što moramo da mijenjamo kako bismo imali ekonomiju koja raste”, ističe on.
Preporučeno
Da bi se potencijal Crne Gore ostvario, potrebno je donijeti odluke koje će stvoriti transparentni poslovni ambijent, državnu administraciju koja će da bude brža i orijentisana ka investitoru.
