Ono što se može vidjeti kroz mjesečne podatke o spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore, da Crna Gora u posljednjih godinu dana bilježi rast vrijednosti kako izvoza tako i uvoza. Ipak ono što je očigledno, da je zbog uticaja rasta cijena na globalnom nivou taj rast u značajnoj mjeri bio veći.
Prema zvaničnim dostupnim podacima, trgovinski bilans, tj razlika između uvoza i izvoza u martu 2023. godine u Crnoj Gori u odnosu na mart 2022. godine pirastao je za 25.1%. Takođe, ono što treba naglasiti da je u strukturi izvoza, u najvećoj mjeri zastupljena kategorija Mineralna goriva i maziva u iznosu od 130,7 miliona eura od čega je izvoz električne energija – 126,2 mil. eura, što predstavlja rast od oko 100% u odnosu na 2022. godinu. Ipak, ono što je neophodno ovdje naglasiti da su upravo cijene električne energije na globalnom nivou uslovile ovaj rast. Samim tim nam ovi podaci potvrđuju i tvrdnje da nije došlo do realnog rasta ekonomskih aktivnosti, da nije došlo do povećanja stvarnih proizvoda koje izvozimo, već je rast zabilježen isključivo zbog rasta cijena.
Sa druge strane, ako bi uporedili podatke o spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore za prva tri mjeseca u odnosu na 2022. godine, vidimo da je došlo do značajnog rasta uvoza u sva tri posmatrana mjeseca dok je sa druge strane izvoz rastao u prva dva mjeseca, dok je izvoz u martu 2023. godine manji za 16% u odnosu na mart 2022. U ovom dijelu treba naglasiti da je u odnosu na 2022. godine, drastičan pad izvoz u prva tri mjeseca zabilježen u kategorijama: bazni metali i proizvodi od osnovnih metala, mašine i mehanički uređaji, električna oprema, plastika, guma i proizvodi od gume, materijali i proizvodi papirne industrije itd. Ono što je za očekivati, da se već tokom aprila i maja, usklade platni bilansi kao i ostali indikatori i da dobijemo stvarnu sliku koliko smo zapravo rasli kao ekonomija, a koliko su svi dobijeni podaci, koji jesu pozitivni, bili uslovljeni isključivo inflacijom.
Takođe, još jedan rekord koji smo zabilježili tokom 2022. godine bio je u dijelu diretknih stranih investicija, u januaru 2023. godine se dovodi u pitanje, i negdje se potvrđuje da je upravo zbog rata u Ukrajni i velikog ulaganja u nekretnine i taj rekord postavljen. Trend koji zabrinjava i tokom 2022. godine jeste smanjenje SDI u investicije. Ovaj trend se nastavlja i tokom januara 2023. godine. Ukupan vrijednost SDI u januaru 2023. godine, opala je za 80% dok su sa druge strane ukupne investicije u kompanije i banke opale za 60%.
Ovi podaci moraju biti alarm za donosioce odluka, da u prvom slučaju dodatno rade na jačanju crnogorske ekonomije, kako ne bi nastavili ovako negativne trendove u izvozu a sa druge strane da se mnogo više posvete kreiranju poslovnog ambijenta koji će biti atraktivan za strane investicije, jer bez njih ne možemo očekivati razvoj Crne Gore.
Preporučeno
Mirza Mulešković
Video