Ekonomski analitičar Mirza Mulešković za portal Standard govori o ključnim globalnim trendovima koji oblikuju svjetska tržišta, efektima sankcija i carinskih politika, perspektivama crnogorske ekonomije, stanju javnih finansija, ali i o reformama koje su neophodne kako bi Crna Gora obezbijedila održiv i dugoročan razvoj.

STANDARD: Koji globalni ekonomski trendovi trenutno najviše oblikuju svjetska tržišta i investicione tokove?

MULEŠKOVIĆ: Ono što karakteriše globalnu ekonomiju u 2025. godini je zasigurno globalna neizvjesnost, koja u velikoj mjeri negativno utiče na ekonomske aktivnosti skoro u svim zemljama. Takođe, ono što se može zaključiti jeste da su ekonomije EU u prosjeku rasle 1,4% tokom 2025. godine, što ukazuje na ne tako veliki rast. Ipak, imajući u vidu sve globalne trendove koji su se dešavali, i ovaj rast se može posmatrati kao očekivan.

Zanimljivo je da su zemlje koje su nekada bile prepoznate kao zemlje koje mogu najlakše ući u krizu – Portugal, Grčka, Kipar, Irska i Španija – tokom 2025. godine ostvarile veći rast od najrazvijenijih zemalja EU, Njemačke, Finske i Austrije. Ovo jasno ukazuje da su globalni faktori u značajnoj mjeri ostavili posljedice na rast određenih evropskih ekonomija.

Takođe, shodno projekcijama, američka ekonomija je tokom 2025. godine zabilježila rast od 2%, a takva su očekivanja i za 2026. godinu. Ono što je definitivno najviše uticalo na ovakve brojke jeste rat u Ukrajini, koji u značajnoj mjeri i dalje stvara probleme u lancima vrijednosti. Zasigurno, ovaj rat je stvorio i dalje stvara novi ekonomski sistem na međunarodnom nivou.

Osim rata u Ukrajini, definitivno je i carinska politika SAD-a u značajnoj mjeri uticala na ne tako veliki rast svih ekonomija, a posebno evropskih.

STANDARD: Kakav je efekat sankcija, poput onih koje je uvodila administracija Donalda Trumpa, na svjetsku trgovinu i poslovnu klimu?

MULEŠKOVIĆ: Ono što jeste glavni rezultat ovakvih odluka jeste da je neizvjesnost globalne trgovine dostigla najveći nivo u posljednjih više decenija. Fluktuirajuće trgovinske politike poremetile su investiciono planiranje kompanija, pogoršavajući ekonomsku nestabilnost.

Ono što kaže ekonomska teorija jeste da, kad god imamo brze promjene, rast ekonomija biva usporen zbog zabrinutosti od potencijalnog pada.

Druga strana ovih mjera jeste da je u ovoj ekonomskoj situaciji jasno da će određene zemlje zabilježiti negativne posljedice, ali sa druge strane su neke iskoristile ovakve odluke. U ovom slučaju posebno treba istaći kinesku ekonomiju, koja je iskoristila situaciju i upravo kroz dalji tehnološki razvoj ostvarila bolju poziciju u odnosu na prethodni period.

Ipak, ono što je najveći problem ovih odluka, ako posmatramo iz ugla Crne Gore i EU, jeste da će upravo EU imati dosta negativnih posljedica zbog ovakvih odluka, što se jasno odrazilo na manji rast BDP-a.

STANDARD: Koji sektori globalno pokazuju najveću otpornost i potencijal rasta uprkos ekonomskoj neizvjesnosti? Da li globalna ekonomija ide ka novoj fazi fragmentacije ili očekujete stabilizaciju međunarodnih tržišta?

MULEŠKOVIĆ: Definitivno je trend na globalnom nivou da sektori koji se baziraju na vještačkoj inteligenciji bilježe najveći i najstabilniji rast. Zatim slijede sektor obnovljive i čiste energije, te industrije koje uključuju zdravstvo.

Osim toga, e-commerce te digitalni servisi (posebno fintech) zasigurno bilježe značajan rast. Naravno, sektori poput cyber securityja, održivog transporta i slično na globalnom nivou pokazuju najveću održivost i imaju veliki potencijal za dalji rast.

Bitno je istaći da se i investicioni fokus mijenja i da je više usmjeren na specijalizovane tehnologije, zelene inicijative i inovativne, održive nekretnine. Definitivno, nakon prethodnih godina, a uz sve ono što se dešava na međunarodnom nivou, kompletna slika snaga na globalnom nivou se mijenja, te će naredni period zasigurno pokazati u kom smjeru će se kretati globalna ekonomija.

Ono što jeste dobro za Crnu Goru jeste da su u posljednje vrijeme veoma „popularne“ i zanimljive male ekonomije, kao i zemlje u razvoju, što daje dodatni pozitivan signal da se bolje pozicioniramo i iskoristimo trenutnu neizvjesnost i promjene.

Ono što nije dobro jeste da i danas pričamo, na primjer, o nedovoljno razvijenim digitalnim uslugama javne uprave, o nedovoljno razvijenoj tehnologiji u određenim sektorima, dok su napredne ekonomije već otišle mnogo ispred nas. Strah me je da je ovo još jedna tranzicija u koju ulazimo kasno i za koju nismo u dovoljnoj mjeri pripremljeni.

Ipak, trenutna struktura naše ekonomije je upravo takva, jer smo u nekim prethodnim periodima kasnili sa promjenama koje su se dešavale na globalnom nivou. Za jednu malu ekonomiju, posebno sada kada postoji stabilnost regiona, što nije bio slučaj u nekim prethodnim periodima, ovo ne bi smjelo da se dešava. Promjene su već stigle na globalnom nivou i činjenica je da svi moramo da se prilagođavamo da ne bi bilo kasno.

STANDARD: Pozitivne stvari za ekonomiju Crne Gore u 2025. godini?

MULEŠKOVIĆ: Ono što bih ovdje nagovijestio jeste da je Crna Gora tokom 2025. godine postigla odličan napredak u dijelu finansijskog sistema te članstvom u SEPA poslala jasnu poruku svim drugim državama da smo stabilan i uređen sistem. Upravo ovi koraci, koji su zasluga Centralne banke, ali i komercijalnih banaka, u narednom periodu će doprinijeti ubrzavanju ekonomskih aktivnosti kroz smanjenje troškova, ali će takođe smanjiti i troškove građana Crne Gore, koji mogu biti preusmjereni na neke druge potrebe.

Druga stvar koju treba napomenuti jeste put Crne Gore ka EU te veoma uspješna godina u dijelu pregovora. Ono što treba da bude jedini i najvažniji zadatak svih donosilaca odluka jeste da se naredna godina, tj. 2026, iskoristi upravo za završetak ovog procesa, jer ćemo na taj način ostati na jedinom ispravnom putu – putu ka zajednici demokratskih, razvijenih zemalja, što treba da nam bude jedini strateški prioritet.

Članstvo u EU otključava nova tržišta, nove mogućnosti i mnogo više sredstava, ali sa druge strane otključava i mnogo veću konkurenciju, kao i obaveze koje moramo ispuniti i poštovati. Ovo jeste težak put, ali je jedini koji je dobar za Crnu Goru.

Raduje me što i Albanija dobro napreduje na putu ka EU, jer se na taj način širi Evropska unija. Sa ovim članstvom, uz članstvo u NATO-u, Crna Gora će definitivno poslati poruku demokratske i stabilne zemlje, što će otvoriti vrata za nove, održive investicije.

STANDARD: Kako biste ocijenili trenutnu investicionu klimu u Crnoj Gori i koji sektori imaju najveći potencijal rasta?

MULEŠKOVIĆ: Treba napomenuti da Crna Gora, kao mala otvorena ekonomija, u značajnoj mjeri zavisi od direktnih stranih investicija, koje su od obnove nezavisnosti u velikoj mjeri unaprijedile crnogorsku ekonomiju, a samim tim i životni standard i kvalitet života građana.

Crna Gora ne može biti prepoznata kao veliki proizvođač zbog svoje veličine, pa samim tim, da bi privukla investitore, mora ponuditi mnogo bolji poslovni i investicioni ambijent u odnosu na konkurente.

Investiciona klima u posljednjih nekoliko godina nije zabilježila rast, što jasno ukazuje na određeni vid stagnacije. To potvrđuju i istraživanja poslovnih udruženja (Bijela knjiga Savjeta stranih investitora Crne Gore, Privredne komore, Američke privredne komore i Unije poslodavaca).

I dalje se prepoznaje veliki broj izazova u dijelu unapređenja poslovnog i investicionog okruženja, a zajednički problemi su: nedovoljno razvijena vladavina prava, netransparentnost u donošenju odluka, nedovoljna predvidljivost poslovnog ambijenta (česte promjene zakona), nedovoljno digitalizovana i neefikasna javna uprava, kao i problemi sa radnom snagom.

Sve ovo ukazuje da Crna Gora i dalje nema dovoljno razvijen i atraktivan investicioni ambijent kako bi privukla održive i stabilne investicije, posebno iz EU i drugih razvijenih zemalja.

Promjena strukture direktnih stranih investicija dodatno zabrinjava. Produktivne investicije su do 2019. godine činile preko 30% ukupnih investicija, dok danas učestvuju sa svega 12,7%. Primjetan je rast ulaganja u nekretnine, dok investicije u preduzeća i banke bilježe značajan pad – čak 53% u 2024. u odnosu na 2019. godinu.

Kada govorimo o sektorima sa potencijalom, to su svakako turizam, energetika, poljoprivreda i IT. Uz veća ulaganja u infrastrukturu i tehnološki razvoj, Crna Gora ima potencijal i u prehrambenoj industriji i drugim proizvodnim sektorima.

STANDARD: Koji su najveći ekonomski izazovi za Crnu Goru u narednoj godini, posebno u kontekstu globalne neizvjesnosti? Kako biste ocijenili stanje javnih finansija i finansijsku politiku Vlade Crne Gore?

MULEŠKOVIĆ: Velika zavisnost od uvoza i nedovoljno diverzifikovana ekonomija u značajnoj mjeri utiču na sve segmente crnogorskog društva. Niska produktivnost, daleko ispod prosjeka EU, ukazuje na sistemske probleme u strukturi ekonomije.

Inflacija je i dalje na duplo višem nivou u odnosu na prosjek EU, što dugoročno negativno utiče na životni standard i privredu. Nedostatak radne snage predstavlja ogroman problem, koji će iz godine u godinu sve više opterećivati tržište rada.

Usporavanje potrošnje, usljed globalne neizvjesnosti, predstavlja veliki rizik, posebno zbog poreskih reformi iz prethodnog perioda, koje su povećale zavisnost budžeta od potrošnje.

Iako su javne finansije trenutno stabilne, stara dugovanja i kapitalni projekti se finansiraju novim zaduživanjima, što jasno pokazuje da su rashodi rasli brže od prihoda. Donosioci odluka moraju raditi na racionalizaciji rashoda i jačanju prihodne strane budžeta.

STANDARD: Šta bi bila ključna preporuka za kreatore ekonomskih politika u Crnoj Gori kako bi podstakli održiv ekonomski razvoj?

MULEŠKOVIĆ: Glavna preporuka jeste snažniji fokus na razvoj realne ekonomije i diversifikaciju. Potrebno je povećati senzibilitet donosilaca odluka prema privredi, donositi odluke na osnovu stvarnih ekonomskih pokazatelja poput produktivnosti, te povećati finansijsku i nefinansijsku podršku preduzetnicima, ženama preduzetnicama, poljoprivrednicima i proizvodnim sektorima.

Važno je imati poslovni ambijent sa jednakim uslovima za sve i zakonskim rješenjima koja se jednako primjenjuju. Takođe, potrebno je više raditi na promociji realne privrede, a ne javne uprave, koja ne bi smjela biti konkurent realnoj ekonomiji, posebno u malim ekonomijama kakva je Crna Gora.