Nakon svih ekonomskih poremećaja i problema sa kojima se suočava Crna Gora, čestvo se aktivira pitanje priključenja regionalnim inicijativama, a jedna od njih je i Otvoreni Balkan. Na papiru isključivo ekonomsko regionalna inicijativa a u stvarnosti kao i svaka druga inicijativa osim ovoga i veoma politička inicijativa. A svako ko želi da opovrgne ovu tezu mora posmatrati sva udruživanja i ovakve inicijative. Sve su u početku imale ekonomsku dimenziju, i samim razvojem su se pretvarale u političke. Na kraju, svi smo svjesni činjenice da se ekonomija i politika ne mogu odvojiti. Samim tim, iako na papiru isključivo ekonomska, mora biti jasno da je ovo takođe i politička inicijativa.
Ako bi poredili ove dvije inicijative, još jedna je značajna razlika i suprotnost. Sa jedne strane EU predstavlja i promoviše transparentnost dok sa druge strane Otvoreni Balkan u ovom trenutku nema tu komponentu i ovo otežava razvijanje same inicijative ali sa druge strane i jasno postavljanje stavova o istoj.
Često se diskutuje i govori kako ovo jeste inicijativa dobra za region, koja će ekonomski da preporodi naše zemlje. Ipak, najbolju definiciju i odgovor o kvalitetu same inicijative kao i o samom procesu dali su poslanici Evropskog parlamenta, gdje je 502 parlamentarca podržalo zaključak da pozivaju zemlje članice EU da izraze “snažnu rezervisanost o bilo kojoj regionalnoj, ekonomskoj inicijativi koja ne uključuje svih šest zemalja i koja nije bazirana na EU pravilima, poput Otvorenog Balkana”. Ova rezolucija je samo pokazala sve probleme Otvorenog Balkana, eksperimenrtalne, netransparentne, neinkluzivne inicijative koja se ne sprovodi po pravilima EU.
EU i proces pregovora država učesnica u Otvorenom Balkanu

Ova tabela jasno pokazuje koliko su potencijalni učesnici inicijative Otvoreni Balkan uradili na putu ka EU. Iz ovog jasno je da je Crna Gora, što jeste i vidljivo, lider u evropskim integracijama i da upravo u ovom odnosu snaga može da bude mentor i primjer svim ostalim državama ovog procesa, kako bi što prije postali članice EU, što treba da bude krajnji cilj svim ovim državama ukoliko žele da unaprijede stepen demokratije a samim tim i svoje ekonomije, i da postanu atraktivnije za otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje kvalitetnih stranih investitora.
Dalje, ako pričamo o ekonomskim benefitim ove inicijative moramo biti jasni da svako regionalno umrežavanje doprinosi ekonomskom jačanju. Prvenstveno veoma je važno naglasiti da je neophodno jačati regionalnu saradnju i da sve inicijative koje imaju za cilj povezivanje regiona u tom dijelu mogu biti i jesu dobre. Ipak, nekada je veoma bitno i vidjeti suštinski koji su to procesi i koraci koje je neophodno uraditi da bi se pristupilo određenoj inicijativi i da li u datom trenutku kako ekonomski tako i bilo kako drugačije odgovaraju Crnoj Gori. Iako u načelu donose benefite, regionalne inicijative ovog tipa ne moraju nužno biti dobre za sve države. Moramo jasno da izračunamo koliko će to da košta Crnu Goru, kolika će biti korist i kako će se to odraziti kako na privredu tako i na integracije Crne Gore u EU.
Ono što je dodatna razlika, ekonomski, između EU i Otvorenog Balkana, jeste prvo veličina tržišta a drugo predpristupni fondovi. Ovaj segment finansiranja same inicijative je najveći problem iz ugla Crne Gore. Da li je u ovom trenutku naša privreda spremna da se potpuno otvori ka regionu? Mislim da nije, jer iako dosta razvijena, jasno je da su određene zemlje regiona razvijenije u proizvodnom smislu, te kroz ekonomiju obima mogu vrlo lako ugroziti male proizvođače u Crnoj Gori. Da li imamo sredstva za pripremu naše privrede za Otvoreni Balkan? Nemamo, i to jeste problem. Sa druge strane, da li smo spremni za EU tržište? Nismo, da li imamo novca za pripremu, imamo, da li ga koristimo, ne u dovoljnoj mjeri. Zato, ako želimo da razvijamo privredu, bolje je iskoristiti sve ljudske kapacitete da se u narednih nekoliko godina privuče što više sredstava iz EU fondova kako bi se spremnije dočekao trenutak članstva Crne Gore u EU i kako bi i naša privreda bila konkurentna na mnogo većem i razvijenijem tržištu od regionalnog.
Preporučeno
Otvoreno je veliki broj pitanja, a odgovori su i dalje zatvoreni. Da li vrijedi ulaziti u netransparentnu, nestabilanu, nedefinisanu inicijativu koja se ne sprovodi po pravilima druge inicijative koja je strateški prioritet naše zemlje, i tu potrošiti kako sredstva tako i ljudske kapacitete? Mislim da je odgovor jasan, a EU je poslala, kroz Berlinski proces, i jasnu poruku o Otvorenom balkanu, i na taj način pokazala da je to jedini pravi proces koji moramo koristiti kako bi izgradili svoje kapacitete, razvili tržišta i što prije postali članice EU.













