Video
Akcija koja je pokrenuta u saradnji Vlade i privrede još jednom je pokazala koliko je značajno da se održava dijalog, i da se upravo privreda konsultuje u procesu donošenja odluka, jer na kraju, takve odluke u većini slučajeva budu dobre i korisne za sve.
Ova akcija ima svoje pozitivne i negativne strane, ali ono što treba reći i pohvaliti, da je bila neophodna upravo za one najugroženije kategorije našeg društva koje će od ove akcije u kratkom roku zasigurno osjetiti određene benefite. Penzioneri, socijalno ugrožene kategorije, nezaposleni su oni koji će od ove akcije imati najveći benefit. Moramo naglasiti, da su ovakve akcije u regionu počele još ranije i činjenica je da u Crnoj Gori još od početka rasta cijena imamo problem zakašnjelih odluka.
Ipak, ovakve akcije se ne mogu smartati dovoljnim da bi se suzbila inflacija. Da bi smo na dugom roku riješili ovaj problem Vlada mora uporedo sa realizacijom ove kampanje raditi na kreiranju novih aktivnosti, u saradnji sa privredom, koje će imati za cilj suzbijanja inflacije kroz pakete podrške kako građanima tako i privredi.
Iz ugla ekonomiste, ova akcija je pokazala potpuno suprotnu sliku onoga što smo slušali u posljednjem periodu. Ova akcija nam je pokazala, da i pri ograničenim maržama, privreda nije iskoristila trenutak rata u Ukrajni i povećala cijene. Upravo ovo ograničenja marži nam je pokazalo da je rast cijena izazvan drugim faktorima a ne samo povećanjem marže od strane trgovaca. I nadam se da će ova akcija i zaustaviti narativ da su privrednici profiteri i da će se određena hajka koja je bila na privatni sektor zaustaviti. Privreda je i ovog puta pokazala solidarnost, kao i u doba pandemije tako i u mnogim drugim slučajevima.
Takođe, ova akcija, planirana od strane Vlade i privrednika, je izbila iz ruku argument Vlade da su privrednici iskoristili kako pandemiju COVID 19 tako i posljednice rata u Ukrajni da bi imali veći profit. Ovaj argument je osporio i glavni argument predloga Zakona o solidarnom doprinosu, koji Vlada želi, kao vid dvostrukog oporezivanja, da uvede i dodatno optereti privredu. Nadam se da će rezultati ove akcije i dodatno uticati na Vladu da ne uvodi pomenuti Zakon, jer će na taj način da dodatno opterete privredu, što na kraju neće imati pozitivne efekte, već veoma negativne efekte na privredu, a na kraju će sve to osjetiti građani.
Nakon ove akcije, moramo konstatovati da je privreda ponovo bila solidarna, a sa druge strane moramo postaviti pitanje, koliko je u ovom trenutku država solidarna i koliko ona doprinosi sa svojim mjerama i aktivnostima da dođe do stabilizacije cijena?
U ovom trenutku, možemo reći da aktivnosti koje u ovom trenutku sprovodi Vlada nisu solidarne. Sjetimo se samo da smo početkom godine povećali akcize na proizvode, koji su tada bili nezdravi i zbog toga ih je trebalo dodatno opteretiti, a sada je dosta tih proizvoda uključeno u ovoj akciji.
Moramo priznati da je ovo nelogično, da u jednom trenutku proizvodi budu nezdravim dok se u drugom promovišu u sklopu akcije za suzbijanje inflacije. Takođe, ne treba zaboraviti da plaćamo skoro najskuplje gorivo u odnosu na sve zemlje regiona, jer je Vlada ukinula odluku o smanjenjenju akciza na gorivo. Sve nas ovo dovodi u veoma opravdanu dilemu da li Vlada stvarno pokazuje solidarnost, ili samo razmišlja na koji način najlakše napuniti budžet?
Kao što se i sada pokazalo, privreda će se uvijek odazvati na akcije solidarnosti. Ono što nam sad fali jeste reakcija dodatna države, koja bi trebala da donese set mjera koji će imati za cilj da pruže podršku kako građanima tako i privredi. Nadam se da će se ova komunikacija sa privredom nastaviti, te da će država sad pokazati solidarnost za privredu i zajedno sa njom donijeti odluke koje se odnose na smanjenje određenih parafiskalnih nameta ili nekih drugih nameta koje opterećuju poslovanje svih privrednih subjekata.
Preporučeno
Samo na ovaj način, možemo u dugom roku očekivati da dođe do stabilizacije cijena. Sa ovakvim akcijama možemo očekivati kratkoročne rezultate, ali kad i država pokaže solidarnost, pa smanji troškove privredi možemo očekivati i dugoročnu stabilizaciju cijena. Takođe, ne treba zaboraviti da su mjere za podršku crnogorskim proizvođačima neophodne, kako bi i naši proizvodi bili konkurentniji, i da upravo sa dodatnim razvojem poljoprivrede i proizvodnje u srednjoročnom roku, sa crnogorskim proizvodima smanjimo osjetljivost cijena, jer upravo zbog toga što jesmo uvozno zavisna zemlja imamo najveću inflaciju u odnosu na zemlje regiona i većinu zemalja EU.
