Upravo posljednji izvještaj Svjetske Banke je pokazao da, onaj rast koji je izazvan rastom privatne potrošnje, zbog povećanja minimalne zarade usporava, i da zbog toga usporava i rast crnogorske ekonomije. Zapravo ovaj podatak u najboljoj mjeri govori koliko zapravo raste realna crnogorska ekonomija, i šta možemo očekivati u narednom periodu.
Prema projekcijama Svjetske banke, Crna Gora će u narednom periodu bilježiti ekonomski rast u prosjeki 3.1% u naredne tri godine.
Grafik: Projekcije rasta BDP-a
Zanimljivo je da posmatrajući projekcije, od najavljenih rekordnog rasta, i predstavljenog liderstva u regionu, očekuje se da iz godine u godinu Crna Gora smanjuje svoj rast i da već 2025. godine, bude na začelju u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana po pitanju rasta BDP-a. Tako se za 2025.godinu projektuje da će u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji rast biti svega 2.9% dok će npr taj rast na Kosovu biti 4.2% a u Srbiji 3.8%.
Takođe, ono što se često pominje i potencira od strane struke je da se mora dobro voditi politika javnih finansija posebno u dijelu budućeg zaduženja, jer ukupni globalni tokovi ne idu na ruku. Tako se u izvještaju potencira da upravo ovi faktori mogu dovesti do većih poteškoća u mobilizaciji velikih količina kapitala po povoljnim uslovima, posebno ako fiskalni ciljevi nisu učvršćeni fiskalnom opreznošću.
Tako se i u ovom izvještaju, kao i u svim prethodnim koji su objavljeni u posljednjih nekoliko nedjelja potencira da je od ključne važnosti da vlada pokaže svoju posvećenost putu smanjenja duga. Takođe, naglašava se da je neophodno raditi na unutrašnjoj stabilizaciji situacije u zemlji jer je to jedini način da se vode dobre i dugoročne politike upravljanja javnim finansijama.
Još jedna stvar koju je neophodno kontrolisati jeste javna potrošnja i da se obezbijedi stabilnost kako prihoda tako i da se zaustavi trend rasta tekuće potrošnje. Tako i ovaj izvještaj napominje da je neophodno pažljivo odmjeravanje troškova i koristi svake nove politike potrošnje i koordinaciju aktivnosti za povećanje poreske discipline, proširenje poreske osnovice i smanjenje sive ekonomije.
Jasno je da naredni period za javne finansije Crne Gore će biti veoma izazovan i da je neophodno da se posveti veća pažnja pri donošenju svih odluka i da svi zajedno radimo na jačanju prihodne strane budžeta da bi se obezbijedila održivost, i da bi se mogli servisirati svi tekući troškovi. Uz to, da bi mogli da očekujemo veći rast, moramo pronaći načina kako bi povećali kapitalni budžet. Ovo se postiže novim investicijama i realnim rastom ekonomskih aktivnosti u zemlji, pa samim tim ovo mora biti jedini prioritet svih donosioca odluka.
Preporučeno
Mirza Mulešković
Video