Fjučersi nafte tipa “brent” doživjele su drugi najveći pad u istoriji već na samom početku trgovanja na azijskim berzama. I dok je cijena nafte pala na svega 31 dolar po barelu, čuvena svjetska banka Goldman Saks upozorava da se cijene u narednom periodu mogu strmoglaviti i na 20 dolara po barelu.
Ovaj kataklizmični kolaps cijena, kako navode američki mediji, osjetiće se u čitavoj energetskoj industriji i pogodiće sve, od giganata poput Ekson Mobila do malih naftaša u zapadnom Teksasu. Još više će se pad cijena osjetiti u državama čiji je glavni budžetski prihod izvoz nafte, od Iraka do Nigerije, a postoji mogućnost i da dođe do prestrojavanja globalne politike i smanjenja uticaja pojedinih država poput Saudi Arabije. Sa druge strane, smanjenje cijena, može usporiti napore u borbi protiv klimatskih promjena jer će fosiln goriva postati tržišno kompetitivnija u odnosu na obnovljive izbore energije.
“Ovo je noćna mora. Tržište je već doživjelo šok zbog problema oko potražnje a sada imamo šok izazvan problemima zbog ponude, rekao je Tamaš Varga, analitičar u londonskoj kompaniji PVM Oil.
Skršena smanjenom potražnjom zbog epidemije koronavirsa, tržište nafte klizi u još veći haos usled mogućnosti da pojedine države omoguće besplatno snadbijevanje za sve. Saudijska Arabija je uradila najveće kresanje zvaničnih cijena u poslednjih 20 godina i dala signal kupcima da će povećati proizvodnju i time nedvosmisleno stavila do znanja da namjerava da preplavi tržište sirovom naftom. Rusija je takođe saopštila da će dala zeleno svijetlo svojim kompanijama da slobodno izvlače koliko god mogu nafte.
Potez saudijske kompanije Aramco desio se svega nekoliko sati nakon sastanka između članica OPEK-a i njenih saveznika koji je doživio fijasko. Raskid ovog savezništva znači i prekid saradnje između Saudijske Arabije i Rusije koja je bila temelj cijena nafte od 2016. godine.
Saudijska državna kompanija je pojedinim kupcima privatno kazala da namjerava da poveća proizvodnju sirove nafte na preko 10 miliona barela dnevno već sledećeg mjeseca a čak postoji mogućnost i da dostigne rekordnih 12 miliona barela dnevno.
Cijene nafte su doživljavale dramatičan pad svaki put kada bi Saudijska Arabija krenula u rat cijenama kako bi sa tržišta istjerala konkurenta. Cijene nafte su 1986. godine doživjele pad od 66 posto, kada je Rijad slobodno vadio crno zlato iz zemlje zbog povećane proizvodnje u SAD-u. Osim toga, krajem 1990-ih cijena nafte je na kratko pala na ispod 10 dolara po barelu usled sukoba Saudi Arabije i Venecuele.
Ako ovome dodamo i smanjenu potražnju za naftom na tržištu zbog izbijanja epiemije korona virusa, analitičari predviđaju dalje smanjenje cijene.
“Tržište nafte je sada suočeno sa dva veoma neizvjesna i teško podnošljiva šoka koja će za rezultat izvjesno imati smanjenje cijene sirove nafte”, poručio je direktor odsjeka za istraživanje roba u Goldman Saksu, Džefri Kjuri.
Pad cijena crnog zlata osjetio se i na finansijskim tržištima, naročito u SAD-u, gdje su pojedine dionice i fjučersi doživjeli pad, kao i valute zemalja proizvođača poput norveške krone i meksičkog pesa, a sokok su doživjeli japanski jen i zlato.
Preporučeno
“Ovo je prvi put, da se ja mogu sjetiti, da se istovremeno dogodio krah proizvodnje i šok potrošnje. Kombinacije je neobična i teže je sagledati izlaz iz situacije”, kazao je direktor odsjeka za istraživanje roba u Siti grupi Ed Mors.
Video