Video
Ona je, gostujući u emisiji „Eurozona“ na Televiziji E, naglasila da u malim i srednjim preduzećima taj trošak rada u ukupnoj strukturi ide i do 60 odsto i da su ona zato posebno ugrožena.
“Ako kažemo da se produktivnost nije mijenjala gotovo od 2006. do 2026. i da je, po istraživanjima Monetarnog fonda (MF), kapital u paritetu kupovne moći po radniku u Crnoj Gori samo 32 odsto u odnosu na evropski prosjek – onda se kaže da integracija otvara mogućnost da se ta dodata vrijednost po osnovu kapitala (izrađene infrastrukture, opreme itd) valorizuje bolje u Evropskoj uniji – ali se opet fokus stavlja na rast produktivnosti. To znači mi ne primjenjujemo da dva osnovna modela rasta BDP-a koji poznaje teorija – rast produktivnosti i inputa – nego druga dva koja se nigdje ne izučavaju: da rasteš na bazi zaduženja i administrativnim mjerama”, upozorila je Đurović.
To je, cijeni ona, jedna velika rezerva.
“I vjerujem da će sve zainteresovane strane svojim analizama doprinijeti da dobijemo pravu sliku i baratamo izvjesnim podacima jer: ako povećavate rashode u ekonomiji – osnovna ravnoteža i zlatno budžetsko pravilo je da istovremeno morate da razmišljate i o prihodima kojima ćete pokrivati te rashode”; jasna je Đurović.
Već smo fenomen
Crnogorska ekonomija inače, kako je kazala, nije puno konkurentna, a „Euromodel“ svakako radikalan prijedlog.
“Svi smo bili zatečeni posebno jer je izostao neki postepeni dijalog oko takve reforme i što postoji analitički dokument koji prati šest zakona koji su na sjednici Vlade samo izmijenjeni u nekoliko članova bez ikakvog obrazloženja. Nemate ni prijedlog zaključaka ni analizu. Nije do kraja poznato ko ga je pravio i nema komparativnih iskustava”, navela je Đurović dodajući da smo mi smo kao zemlja već fenomen zbog promjena koje se sprovode posljednjih godina.
Već smo, prema njenim riječima, bili predmet analize značajnih naučnih radova.
“Kod „Evrope sad 2“ kada smo radili smanjenje Fonda zdravstva, odnosno prekidanje prihoda po tom osnovu. Ekonomska teorija kaže da onda idete sa rastom PDV-a da bismo kompenzirali gubitke od tih prihoda, a kod nas je PDV ostao isti – ali su porasli troškovi zdravstva koji se prelivaju na građane. Tako da je kvalitet javnih usluga u zdravstvu jednim dijelom smanjen”, rekla je Đurović.
Bez ulaganja u ljudski kapital ne možemo preći drugi prag razvoja
Kaže da je uglavnom dobila potvrdan odgovor studenata na pitanje hoćemo li sa ovakvim „podcjenjivanjem razlika između srednje škole i fakulteta“, gdje je manja razlika između srednje škole i fakulteta, nego između srednje i osnovne škole, postati „društvo zaposlenih sa srednjom školom i podcijenjenog visokog obrazovanja“ i je li to za njih poruka da idu iz Crne Gore.
“Dobar dio studenata je rekao da je to za njih poruka da idu iz Crne Gore jer se ne cijeni visoko obrazovanje”, navela je Đurović.
Ona je podvukla da je sloboda preduzetništva u Crnoj Gori zaštićena Ustavom.
“I vi sada jednokratno i bez Zakona o radu i dijaloga unutar socijalnog savjeta postavljate odluku o tome koliko će biti minimalne zarade po strukturama obrazovanja… Ta podjela minimalnih zarada na strukture obrazovanje dosta asocira na refleksiju na glasačko tijelo”, ocijenila je ona.
Mi ćemo, cijeni profesorica, uz evropske fondove pasti u zamku tkz „srednjeg dohotka“ – da imamo inicijalni razvoj koji se dobija članstvom, priliv ekonomske saradnje i investicija – ali da poslije toga, bez ulaganja u ljudski kapital i inovacije, ne možemo preći drugi prag razvoja.
“Mislim da će opštine, a najveći dio njih je gotovo neodrživ bez Egalizacionog fonda i preraspodjela, takođe imati nelagodu sa pronalaženjem režima zaliha… A znamo da će u privatnom sektoru najveću cijenu platiti mikro preduzeća koja imaju do 10 zaposlenih, a koja čine 92 odsto naše ekonomije”, rekla je Đurović.
Rat u Ukrajini – snažni faktor amortizacije
Naglasila je da se čitav set reformi koji je pratio crnogorsku fiskalnu politiku dešavao u uslovima snažnog faktora amortizacije – odnosno rata u Ukrajini.
“Tako da smo imali veliku potrošnju koju su kreirali stranci koji su doveli do toga da su stanovi manje priuštivi, kirije mnogo veće, prisutna inflacija i da imamo ekonomiju koja se privremeno zaigrala i puni budžet – ali od koje je običan građanin imao manje koristi nego što se očekuje”, poručila je Đurović u „Eurozoni“ na Televiziji E.
Mi, kako je naglasila, 1. novembra uvodimo vize za Rusiju, Tursku i set drugih zemalja da bi se uskladili sa Evropskom unijom (EU) i to će se privremeno i direktno odraziti na turizam i na malu biznis zajednicu koja je ovdje registrovala preduzeća da bi dobila boravak u Crnoj Gori.
“Taj eksterni faktor, koji je najviše uzrokovan ratom u Ukrajini, je negdje dodatni stimulans za obrt ekonomske djelatnosti i onda su dobro reagovali budžetski prihodi i kompenzirao rast plata – koji je ipak naredbodavni, a ne baziran na ekonomskim indikatorima… Tu je snažan instrument zaduživanja, dug solidno raste u apsolutnom iznosu, bruto domaći proizvod (BDP) takođe raste zbog eksternog efekta i negdje će se ti kratkoročni efekti iscrpiti i onda ćemo shvatiti koliko nijesmo doprinijeli rastu konkurentnosti i održivosti”, upozorila je Đurović.
Doprinosi bili sinonim održivosti
Kaže da se lično, kao neko ko je blizu penzije, ne osjeća prijatno razmišljajući o tome kakav će biti obračunski koeficijent, da li će neko doprinose validirati na pravi način…
“Penzioni sistem je već pretvoren u klasičnog budžetnog korisnika. Ukidanjem doprinosa se puni iz poreskih prihoda i penzije dobijamo iz PDV-a, akciza, poreza na dohodak fizičkih lica, carina – a ne dobijamo iz doprinosa koji su za nas bili sinonim održivosti”, poručila je Đurović.
Trebaće, kaže ona, još dosta uvjeravanja i analiza i argumenata da je nešto poput „Euromodela“ održivo.
Preporučeno
“Dobro bi bilo da imamo zakon o Vladi u smislu da se moraju snimati žive sjednice ii da se ispoštuju procedure pripreme tako važnih strateških rješenja u oblasti fiskalne politike koja pogađa sve građane”, dodala je Đurović.
