Video
Riječ je o tenderu procijenjene vrijednosti 12,64 miliona eura bez PDV-a, čiju je dokumentaciju Standard ranije analizirao, posebno uslove koji se odnose na reference ponuđača i njihov prethodno realizovani građevinski posao.
Za sada nije poznato ko je podnio žalbu, niti šta se njome konkretno osporava, jer je na Elektronskom sistemu javnih nabavki objavljeno samo obavještenje o prekidu postupka.
Ono što je nesporno jeste da se tender više ne može nastaviti po dosadašnjem toku dok se ne odluči o žalbi.
To je posebno važno imajući u vidu pitanja koja je Standard otvorio analizirajući tendersku dokumentaciju – od neuobičajeno postavljenih referenci za ponuđače do pitanja koliko kompanija uopšte može ispuniti sve tražene uslove za posao vrijedan gotovo 13 miliona eura.
Iako je Standard tražio pojašnjenja od Ministarstva javnih radova za ovako postavljene uslove javnog poziva, ni nakon više od mjesec dana ovo ministarstvo nije našlo za shodno da odgovori na pitanja.
DVIJE REFERENCE OD NAJMANJE ŠEST MILIONA EURA
Standard je u istraživačkom tekstu objavljenom 30. septembra analizirao uslove koje je MJR postavio potencijalnim ponuđačima.
Jedan od ključnih kriterijuma odnosi se na stručnu i tehničku sposobnost. Od zainteresovanih kompanija traži se da imaju najmanje dvije relevantne reference, pri čemu svaka pojedinačno mora biti vrijedna najmanje šest miliona eura bez PDV-a i mora se odnositi na izgradnju objekata koji odgovaraju traženoj namjeni.
Reference su morale biti realizovane u prethodnih pet godina, uz dodatne zahtjeve u pogledu dokazivanja da su radovi zaista izvedeni za investitora ili korisnika objekta.
Drugim riječima, za posao čija je procijenjena vrijednost 12,64 miliona eura, potencijalni ponuđač mora dokazati da je u relativno kratkom prethodnom periodu već realizovao čak dva posla pojedinačne vrijednosti od najmanje šest miliona eura, uz zahtjev da se radi o odgovarajućoj vrsti objekata.
Upravo je takav uslov otvorio pitanje koliko kompanija na crnogorskom tržištu realno može da konkuriše za ovaj posao. Kako je Standard pisao, ispostavilo se da svega dvije kompanije ispunjavaju tražene uslove, koje su u prethodnom periodu postale miljenice vlasti i dobile više multimilionskih tendera, koje je raspisivalo Ministarstvo javnih radova.
Nadalje, kako je Standard pisao kod određivanja uslova javne nabavke naručilac pritom nije slobodan da kriterijume postavi na način koji neopravdano sužava tržišno takmičenje. Zakon o javnim nabavkama počiva na načelima konkurencije, jednakog tretmana ponuđača i proporcionalnosti, što znači da uslovi moraju biti povezani sa predmetom nabavke i srazmjerni njegovoj vrijednosti i složenosti. Naručilac može tražiti iskustvo i reference koje odgovaraju zahtjevnosti posla, ali kriterijumi ne smiju biti postavljeni tako da bez opravdanog razloga isključe dio potencijalnih ponuđača.
Takav opravdan razlog MJR nikad nije dostavilo.
ŽALBA ZAUSTAVILA DALJE RADNJE MJR-A
Žalba podnijeta 25. septembra sada ima neposrednu zakonsku posljedicu – MJR ne može nastaviti postupak dok se o njoj ne odluči.
Član 187 Zakona o javnim nabavkama jasno propisuje da se žalbom prekidaju dalje radnje naručioca do donošenja rješenja po žalbi, osim u zakonom propisanim slučajevima. Član 189 obavezuje naručioca da o podnesenoj žalbi i prekidu postupka obavijesti učesnike i javnost kroz Elektronski sistem javnih nabavki.
Upravo to je MJR uradio, objavljujući da „dostavljena žalba prekida sve dalje aktivnosti naručioca do donošenja rješenja po žalbi“.
Za učesnika tendera to znači jednostavno: postupak je zaustavljen i prije njegovog nastavka mora biti riješeno pitanje koje je žalbom otvoreno.
Sadržaj žalbe, međutim, za sada nije javno objavljen. Nije poznato ni ko ju je podnio ni da li se osporavaju reference, uslovi za ponuđače ili neki drugi dio tenderske dokumentacije.
ŠTA SE SADA MOŽE DOGODITI
Naredni korak zavisi od postupanja MJR-a i sadržaja žalbe. Ako utvrdi da je žalba osnovana, naručilac može izmijeniti ili dopuniti tendersku dokumentaciju, a u zavisnosti od utvrđenih nepravilnosti i poništiti postupak u dijelu ili u cjelini.
Ako žalba ne bude usvojena na način predviđen zakonom, o njenoj osnovanosti može odlučivati Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. Ona može žalbu odbiti, ali i utvrditi nezakonitost i poništiti odluku, postupak ili konkretnu radnju naručioca.
To znači da će tek odluka po žalbi pokazati da li će tender od skoro 13 miliona eura biti nastavljen pod postojećim uslovima ili će MJR morati da mijenja dokumentaciju, odnosno da ponovi dio ili cijeli postupak.
ZAŠTO JE ŽALBA VAŽNA U SVJETLU ISTRAŽIVANJA STANDARDA
Standard je ranije otvorio pitanje uslova pod kojima kompanije mogu konkurisati za ovaj posao, prije svega zahtjeva da ponuđač ima dvije relevantne reference, od kojih svaka mora biti vrijedna najmanje šest miliona eura bez PDV-a, uz precizno određene uslove u pogledu vrste objekta, perioda realizacije i dokazivanja iskustva.
Kod posla procijenjenog na 12,6 miliona eura takav kriterijum direktno utiče na broj kompanija koje mogu ući u konkurenciju. Zato smo od MJR-a tražili objašnjenje zbog čega su reference postavljene upravo na taj način i da li je prije određivanja kriterijuma analizirano tržište.
Odgovora nije bilo.
Sada će biti važno utvrditi da li se žalba odnosi upravo na te kriterijume ili na neki drugi dio dokumentacije. Ako ih žalilac osporava, odluka po žalbi mogla bi dati institucionalni odgovor na jedno od ključnih pitanja koje je Standard otvorio – da li su uslovi tendera postavljeni na način koji je opravdan i u skladu sa pravilima javnih nabavki.
Do tada, tender ostaje stopiran, a nastavak postupka zavisi od ishoda žalbenog postupka.
Preporučeno
Standard će pratiti odluku MJR-a, a ukoliko predmet bude pred Komisijom za zaštitu prava, i njen konačan stav o spornom tenderu.
