Video
Najveći uticaj na mjesečnu inflaciju imale su upravo kategorije koje se odnose na osnovne potrebe: povrće, voće, meso, ali i farmaceutski proizvodi i cijene u ugostiteljskim objektima. Pored toga, porasle su i cijene odjeće, obuće, kao i stanarina, što dodatno opterećuje kućne budžete.
Podaci Monstata pokazuju da je u aprilu 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama: Zdravlje (3,1%); Odjeća i obuća (3,0%); Hrana i bezalkoholna pića (1,4%); Restorani i hoteli (1,3%); Rekreacija i kultura (0,6%); Ostala dobra i usluge (0,6%); Namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana (0,4%); Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva (0,3%), dok je pad cijena jedino zabilježen u grupama: Prevoz (-1,4%); Alkoholna pića i duvan (-1,0%); Komunikacije (-0,1%)
Namirnice predvode poskupljenja
Posebno zabrinjava podatak da su cijene povrća i voća zabilježile osjetan rast. Ove dvije kategorije, uz meso, čine osnovu ishrane većine domaćinstava, a njihovo poskupljenje direktno pogađa standard građana. Potrošači sve češće biraju jeftinije alternative ili smanjuju količine kupljenih namirnica.
Prema riječim trgovaca već duži period je primjetno da građani sve više traže snižene artikle i akcije, a da je potrošnja opala u posljednja dva mjeseca.
Inflacija u porastu
Iako stopa godišnje inflacije od 3,4% nije alarmantna u poređenju sa prethodnim godinama kada je inflacija bila dvocifrena, ona i dalje ukazuje na rast cijena i pad kupovne moći građana. U periodu januar–april 2025., potrošačke cijene su u prosjeku bile veće za 2,9% u odnosu na isti period prethodne godine, što potvrđuje kontinuitet inflatornog pritiska.
Ekonomisti ističu da rast cijena osnovnih namirnica uvijek najviše pogađa socijalno osjetljive kategorije, kao i da bi državni mehanizmi trebalo aktivnije da reaguju kroz mjere zaštite potrošača, eventualne subvencije ili kontrolu marži.
Kako je najavio potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj akcija ”Limitirane cijene” startovala je ponovo od 15. maja i obuhvata određene proizvode, pretežno domaćih proizvođača, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna prizvodnja uz očuvanje privrednih aktivnosti i stvaranje podsticaja turizmu.
Iako su iz Vlade nastavili akciju ”Limitirane cijene”, prema ocjeni građana ta akcija nije donijela i ne donosi željene rezultate, jer jednostavno ne obuhvata dovoljan korpus proizvoda, koji je potreban građanima, naročito ako se uzme u obzir da trgovci proizvodima, koji nijesu obuhvaćeni tom akcijom dižu cijene, a koji su potrebni građanima.
Šta dalje?
Ako se ovakav trend sa cijenama osnovnih životnih namirnica nastavi, moglo bi doći do dodatnog rasta inflacije, posebno ako poskupljenja nastave u sektoru hrane i stanovanja. Inflacija, iako trenutno pod kakvom takvom kontrolom u odnosu na prethodne tri godine godine, i dalje je prisutna, uvećava se i utiče na svakodnevni život građana.
Ukoliko Vlada i Centralna banka ne ponude efikasne odgovore, standard građana bi mogao dodatno da oslabi, a potrošnja da opadne – što bi imalo šire posljedice i po privredni rast.
Preporučeno
Sa usporenim privrednim rastom, neizvjesnom turističkom sezonom, nedostatkom direktnih investicija, budžet države u ostatku godine bi bio ozbiljno ugrožen, a da je takav scenario vrlo moguć, pokazuje i činjenica da Vlada već planira rebalans.
