Video
Na pitanje Andrije Nikolića (DPS) kako će se ispraviti diskriminacija prema grupi penzionera kojima penzija, istovremeno sa povećanjem minimalne penzije, nije uvećana, Nišić nije dala konkretan odgovor, niti da li će dati ostavku ukoliko Ustavni sud utvrdi da je takvo zakonsko rješenje diskriminatorno. Kazala je da je prosječna penzija 2006. godine bila 142, a danas 511 eura, te da je za ovu godinu planirano 743 miliona za ove svrhe. Nikolić je pitao Nišić da li joj je neko od penzionera kazao šta je mogao da kupi prije deset godina za taj iznos, a šta može danas, dodajući da su plate i penzije vještački uvećane bez stvaranja nove finansijske vrijednosti. Kazao je da nijesu protiv povećanja, ali da ono mora biti pošteno i održivo, a ne u svrhu političkih poena.
Kada je riječ o srazmjernim penzijama, Nišić je kazala da je njen resor formirao radnu grupu koja prikuplja podatke, te da se očekuje potpisivanje sporazuma o socijalnom osiguranju sa BiH. Odgovarajući na pitanje Borisa Mugoše (SD) kazala je da će o načinu rješavanja ovog problema odlučiti nakon što pribave sve podatke.
– Penzije i druga prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja usklađene su u 2023. godini za skoro 17 odsto, dok je prvo redovno zakonsko usklađivanje od 1. januara iznosilo 2,08 odsto, tako da visina prosječne penzije u Crnoj Gori trenutno iznosi 511,68 eura i veća je nego prosječne penzije u drugim državama u regionu, izuzev Slovenije – kazala je Nišić.
Mugoša je ukazao da se ne može kao argument koristiti to što za 30 godina ništa nije urađeno, dodajući da ni vlade poslije 30. avgusta 2020. godine takođe nijesu ništa učinile za ovu grupu penzionera, ali da je njihova situacija sada još gora nego što je bila.
Digitalizacija ZZZCG
Nišić je kazala da je za povećanje zaposlenosti, posebno na sjeveru, ključna digitalizacija Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) koja će biti završena osam mjeseci prije plana. Odgovarajući na pitanje Seida Hadžića (PES) u vezi aktivnosti Vlade da se poveća zaposlenost u Rožajama, Beranama, Petnjici, Bijelom Polju, Andrijevici, Plavu, Gusinju i Mojkovcu, Nišić je kazala da podaci ZZZCG govore da je prošle godine bilo oglašeno 29 hiljada slobodnih radnih mjesta, od čega 20 hiljada iz javnog sektora, a da je u istom periodu MUP izdao 38 hiljada dozvola za strance.
– Moramo aktivirati nezaposlene iz svih krajeva Crne Gore i uticati da se primjenjuje Zakon o posredovanju za vrijeme nezaposlenosti koji će omogućiti da svi poslodavci adekvatno evidentiraju slobodna mjesta i da se tako krene od zapošljavanja crnogorskih građana, a onda i stranih državljana – kazala je Nišić.
Za uvođenje kategorije stalnog sezonskog radnika, za šta se interesovala Jelena Božović (NSD) Nišić je kazala da će sa posebnom pažnjom pristupiti tom pitanju i pokrenuti socijalni dijalog te da se nada da će ga imati do naredne sezone.
– To pitanje se ne bi moglo urediti samo Zakonom o radu, već bi bilo potrebno izmijeniti set zakona kako bi se u praksi postigla adekvatna primjena. Zbog specifičnosti uvođenja ovog instituta u pravni sistem, poželjno je razmotriti i mogućnost leks specialisa koji bi regulisao pitanje stalnog sezonskog radnika – kazala je Nišić.
Putna infrastruktura
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović je na pitanje Ane Novaković-Đurović (Ura) kazao da će tender za izgradnju mosta na Tari koji će biti veza puta Mojkovac – Vragodo sa magistralnim putem Podgorica – Bijelo Polje pokrenuti kada dobiju građevinsku dozvolu, te da to očekuje do polovine godine. Novaković-Đurović tvrdi da se radi o potpuno spremnom projektu i da je ona poslala poslaničko pitanje ostao bi u u fioci.
Na pitanje Miluna Zogovića (DNP) da li je tačno da će auto-put Mateševo – Andrijevica od izlaza iz tunela Trešnjevik proći kroz selo gdje je najgušća naseljenost, Radulović je kazao da je namjera njegovog resora da auto-put u najmanjoj mjeri ugrožava naseljena mjesta.
– Monteput koji koordinira izradom projektne dokumentacije i izgradnjom dionice Mateševo – Andrijevica će sagledati sve zahtjeve mještana i uvažiti sva moguća i opravdana rješenja. Moramo biti svjesni da izgradnja projekta kao što je auto-put nosi i posljedice koje se ogledaju u neophodnosti eksproprijacije zemljišta i objekata, koje nije moguće sačuvati, ali isto tako nastojanje Monteputa će biti da se u najvećoj mogućoj mjeri zaštite objekti na ovom i na drugim lokalitetima kuda prolazi trasa auto-puta – kazao je Radulović.
Naveo je da pojedinačne procjene pravične naknade za nepokretnosti nijesu niže od naknada koje su važile za lokaciju Pelev brijeg, odgovarajući na Zogovićevu tvrdnju da pojedini građani nijesu zadovoljni iznosom naknada.
– Prije donošenja rješenja o eksproprijaciji nadležni organ uprave omogućiće strankama pravo na izjašnjavanje u postupku. Iako postoje pravni mehanizmi za zaštitu strana u postupku, očekujem da će Komisija za procjenu vrijednosti nepokretnosti postupiti po eventualnim prigovorima i cijeneći činjenično stanje utvrditi pravične cijene za zemljište i objekte koji budu predmet eksproprijacije – kazao je Radulović.
Pitanje besplatnog prolaska kroz Sozinu za stanovnike Crmnice pokrenula je nezavisna poslanica Radinka Ćinćur, kao i Zdenka Popović (Demokrate) podsjećajući da je prije dvije godine povukla taj amandman na Zakon o putevima, nakon obećanja direktora Monteputa da će trajno riješiti to pitanje, a ne kao do tada opredjeljivanjem 30 hiljada eura od dobiti Monteputa za subvencionisanje prolazaka. Radulović je kazao da će vidjeti u maju, u zavisnosti od dobiti Monteputa, da li će se neki dio ponovo za to moći opredijeliti.
-Pošto vi na ovaj način odgovarate, a pošto sam ja dovedena u zabludu, a time dovela u zabludu i mještane Crmnice, ja ću, ministre, u slučaju da ne nađete trajno rješenje, ponovo podnijeti amandman, a budite sigurni da ću obezbijediti većinu – kazala je Popović, dok je Ćinćur dodala da bi Crmničani pristali na mjesečnu kartu sa simboličnom cijenom, na šta je Radulović kazao da će razmotriti sve zahtjeve i izvijestiti javnost o odluci.
Preporučeno
Sedmi dio sjednice na kojoj ministri odgovaraju na pitanja poslanika biće nastavljen danas.
