Video
“Predstavila sam ono što je trenutna energetska politika, i strategija kada je u pitanju Crna Gora, ona se dominantno odnosi na našu odluku da sve više ulažemo u razvoj obnovljivih izvora energije i naravno da idemo ka dekarbonizaciji, što je između ostalog i naša obaveza kao države kandidata za članstvo u EU i svih dokumenata koje smo potpisali i ratifikovali u tom procesu”, navela je Novaković Đurović za Glas Amerike.
Glas Amerike: Da li je bilo riječi o nekim konkretnim elektranama?
Novaković Đurović: Nije bilo riječi o nekim konkretnim elektranama, najviše je bilo riječi o regionalnom poduhvatu, a to je Jadransko-jonski gasovod, koji je sa razlogom vrlo aktuelna tema i vrlo važan i kompleksan projekat, za cijeli region. Sjedinjene Američke Države smatraju vrlo važnim izgradnju gasovoda koji će između ostalog osnažiti energetski potencijal ovog regiona, ali imati i pozitivan uticaj na životnu sredinu. Dakle, postoje mogućnosti da u tom smislu bude nekog strateškog povezivanja, i to vjerujem za region predstavlja jedan od najvećih projekata u perspektivi, kada je u pitanju naravno energetski sektor.
Glas Amerike: Dakle ništa o elektrani u Baru ili hidroelektrani na Komarnici?
Novaković Đurović: Nije bilo danas tokom ovog sastanka, pretpostavljam da će biti sjutra (na konferenciji o Zapadnom Balkanu), jer naravno, hidropotencijal je veoma važan segment našeg energetskog potencijala, mnogo više smo razgovarali o solarnim elektranama i vjetroelektranama, ali naravno, mi smo potpuno svjesni da je hidropotencijal negdje temelj snaženja energetskog sektora u Crnoj Gori i da sve poduhvate u tom segmentu treba raditi pažljivo, naravno, po nalazima struke, u skladu sa evropskim standardima i u skladu sa procjenama, posebno kada je u pitanju životna sredina, koje zadovoljavaju vrlo zahtjevne evropske standarde koje mi kao država aspirant za članstvo u Evropskoj Uniji moramo poštovati i sve više primjenjivati u našim energetskim poduhvatima.
Glas Amerike: Kako pomiriti tu potrebu za energijom i ekološke izazove koje najčešće ona nosi?
Novaković Đurović: To jeste veliki izazov, nije samo za Crnu Goru, izazov je i za mnogo razvijenije države, znate da i na nivou EU postoje vrlo aktuelne debate u vezi sa tim pitanjima pa i ponovnog eventualnog stavljanja u funkciju nuklearnih elektrana i negašenja nuklearnih elektrana onda kada je bilo planirano. Sve je to posljedica prosto globalnih pomjeranja koje je izazvala ruska agresija na Ukrajinu, koja je u potpunosti promijenila dinamiku strateškog opredjeljenja i same Evropske Unije kada je u pitanju energetski sektor. Međutim, postoje osnovni temelji i u samoj pravnoj tekovini Evropske Unije koji se upravo tiču zaštite životne sredine i koji su naša apsolutna obaveza, ali sa druge strane naravno treba dobro pripremati projekte, bilo da je hidropotencijal u pitanju, solar ili vjetar, koji istovremeno mogu biti dobar energetski izvor ali i ne činiti negativne efekte po životnu sredinu. Tih primjera je puno u razvijenijim državama, ja sam sigurna i da zemlje regiona mogu da ih prate.
Glas Amerike: Kada pričate ovde sa američkim zvaničnicima, koliko je jasno da li je to dugoročno opredjeljenje Crne Gore s obzirom na to da je vlada u tehničkom mandatu, a pobjednici izbora su rekli da ne vide vašu stranku URA u budućoj vladi?
Novaković Đurović: Strateško opredjeljenje vlade i države je u nekim važnim strateškim dokumentima, kao što je strategija energetike do 2030. godine, koja apsolutno prati ovaj strateški pravac koji ova vlada maksimalno zagovara, tako da vjerujem da će buduća vlada koja bude formirana biti na liniji i procesa evropske integracije i ovih strateških opredjeljenja. Sve drugo bi značilo skretanje sa nekog magistralnog pravca koji je Crna Gora prilično zacrtala.
Glas Amerike: Kada pričamo o evropskim integracijama, ono što je trenutno aktuelno je da Crna Gora nije dobila finansijsku podršku Evropske komisije u okviru posljednjeg paketa finansijske pomoći Zapadnom Balkanu koji iznosi 2,1 milijardu. Vi kažete da se spremaju novi pozivi i da je to redovna procedura. Šta se može uraditi da Crna Gora što pre dobije tu pomoć i da li je to moguće u ovoj godini?
Novaković Đurović: Jeste, moguće je u ovoj godini. Mi smo u decembru prošle godine dobili 40 miliona eura podrške iz ovog konkretnog zapadnobalkanskog investicionog okvira, pa smo prije nekih dvadesetak dana dobili dodatnih 5,4 miliona eura iz istog finansijskog paketa za podršku, posebno za izradu studija izvodljivosti, koje su najzahtjevniji proces u pripremi kompleksnih infrastrukturnih projekata i to jeste redovna procedura. Dakle, govorimo o jednom finansijskom okviru koji ima pozive dva puta godišnje, nije realno očekivati da uvijek svaki projekat bude dovoljno dobro spreman, to ne znači da ti projekti nisu dobri ili da su odbijeni. Potrebno je napraviti određene intervencije za šta smo takođe dobili podršku, i ja sam sigurna da u narednom ciklusu i pozivu ćemo značajan broj ovih projekata uspjeti da kroz ovaj vid finansijske podrške obezbijedimo sredstva.
Naravno postoje i drugi izvori, prosto se nekako stekao utisak da je ovo jedini izvor evropskih fondova koji su dostupni Crnoj Gori, što nije tačno, mi smo aktivni korisnik drugih fondova, instrumenta za predpristupnu pomoć, prekogranične saradnje, da ne nabrajam sve. Trenutno se u Crnoj Gori realizuje preko 100 miliona eura sredstava koji su iz evropskih fondova i bez obzira na to ja uvijek šaljem poruku da mi treba da posvećenije da pripremamo i same aplikacije i snažimo kapacitete u toj oblasti. Nije jednostavno pripremati velike infrastrukturne projekte ali Crna Gora ima ozbiljnu perspektivu u tom pravcu, sa jasnom vizijom razvoja, što je veoma važno, i sigurna sam da ćemo veoma brzo pokazati da projekti koji u ovom ciklusu nisu bili podržani – biće u sledećem.
Glas Amerike: Ima li u Crnoj Gori i dalje nedodirljivih kada je u pitanju bespravna gradnja, šta se dešava sa slučajem kuće Mila Đukanovića u Nikšiću, za koju se tvrdi da je nelegalno izgrađena, a šta je sa uzurpacijom zemljišta na Krimovici koja je učinjena od strane donedavnog čelnika Budve Marka Carevića?
Novaković Đurović: Pa ja mislim da je ova vlada pokazala da nema nedodirljivih. Naravno, znate kako, rješavanje pitanja bespravne gradnje sigurno se ne može desiti za godinu dana. Govorimo o jednoj praksi koja je naslijeđena, višedecenijskog, izgradnje nelegalnih objekata, koji su nažalost bili praksa – i što mislim da ni najmanje ne bi smjelo da se desi – i nekih visokih funkcionera i državnih zvaničnika. Ja ću se osvrnuti na konkretna dva slučaja koje ste pomenuli. Kada je u pitanju Krimovica, taj slučaj je na sudu i čeka se taj epilog. Što se tiče nadležnosti resora koji predstavljam, one su iscrpljene i inspekcija je svojevremeno bila na terenu.
Preporučeno
To zaista nije bio, da kažem, slučaj i prijava koju sam zatekla u svom mandatu, za razliku od ove druge koju ste pomenuli, koja se desila prije nekoliko mjeseci. Subjekat nadzora u ovom slučaju, bivši predsjednik države, je iskoristio pravne mogućnosti, žalba je kod drugostepenog organa u našem ministarstvu. Da vas sad ne zamaram sa detaljima jer je bila potrebna komunikacija sa opštinom Nikšić. Ali ja očekujem vrlo brzo konačno rješenje drugostepenog organa u odnosu na žalbu. Trudila sam se sve ovo vrijeme da ne dajem, da kažem, dodatna određenja, zato što ni najmanje ne želim da utičem na proces, o žalbi odlučuje prosto posebna služba u ministarstvu. Ali ja moram još jednom ponoviti da apsolutno stojim iza tvrdnje da je taj objekat izgrađen protivzakonito na zelenom pojasu.
