Nurković je naglasio da je kod poslanika albanskih partija iz Ulcinja zaista primijetio ozbiljnu zabrinutost i vrlo emotivna izlaganja u odbrani svojih stavova.

Odgovarajući na pitanje CdM-a o usvajanju Sporazuma sa UAE, Nurković kaže da je Bošnjačka stranka jasno i transparentno stala iza Sporazuma sa UAE jer vjeruju da otvara prostor za nove, ozbiljne i korisne investicije.

“Naš stav je principijelan i dosljedan. Smatramo da investitori ne mogu ulagati protivno volji lokalne zajednice. Mnoge opštine su već izrazile spremnost da sarađuju i zatraže podršku”, navodi on.

Kaže da su moguća dva pristupa: jedan je da odbijemo sporazum i ponovo se pitamo zašto smo propustili priliku, a drugi, da pružimo šansu razvoju, ali uz pažljivo praćenje svake faze.

“Mi smo izabrali odgovornost i razvoj. Ne bih komentarisao medijske navode poput pitanja da li je neko “nudio Veliku plažu”,  to ostaje u domenu razgovora lokalnih vlasti i potencijalnih investitora. Naš stav ostaje jasan: Bošnjačka stranka je otvorena za investicije, ali ne bilo kakve već one koje su kredibilne i u interesu Crne Gore. Na žalost i ovo pitanje je ispolitizovano upravo iz razloga jer se vodila kampanja za rušenje Vlade, a ne za neizglasavanje sporazuma sa UAE, uz poštovanje poslanika albanskih partija koji dolaze iz Ulcinja, kod kojih sam zaista vidio ozbiljnu zabrinutost i vrlo emotivna izlaganja u odbranih svojih stavova”, smatra on.

Kada je riječ o ostatku opozicije, kaže da njihov cilj nije bio zaustavljanje ovih sporazuma nego su jednostavno vidjeli šansu za napad na Vladu i rušenje same Vlade, što je sa aspekta opozicije legitimno da rade.

“Ali podvlačim da se po mom doživljaju ovog procesa radilo o kritici Vlade a ne o namjeri da ne dođe do ne izglasavanja istih”, jasan je Nurković.

BS nikada ne preuzima ulogu tužioca ili suda

Na pitanje da li će on i Bošnjačka stranka podržati eventualnu inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, zbog dešavanja sa njegovim tjelohraniteljem i sinovcem, Nurković poručuje da na tu temu može govoriti isključivo na osnovu pretpostavki i javno dostupnih medijskih sadržaja.

“Kao što je poznato, Bošnjačka stranka vodi dosljednu i odgovornu politiku, te nikada ne donosi sudove unaprijed, već poštuje nadležnost i ulogu institucija sistema. Ni ranije nismo, niti ćemo sada, uzimati ulogu tužioca ili suda. Međutim, ukoliko se utvrdi da su se desili propusti koji ugrožavaju bezbjednost, očekujemo da gospodin Mandić pruži odgovarajuće pojašnjenje, a nadležne institucije  prije svega Ministarstvo unutrašnjih poslova, javnosti dostave sveobuhvatan izvještaj o tome ko je napravio propust, da li su štićene ličnosti bile ugrožene i kako će se ovakvi slučajevi ubuduće preventirati. Odgovornost mora postojati, ali mora biti zasnovana na činjenicama, takav pristup nam daje kredibilnu ulogu u društvu, i nastavićemo sa takvom praksom”, poručio je potpredsjednik Skupštine.

O razvoju sjevera…

Govoteći o razvoju sjevera, Nurković podvlači da je učešće BS u Vladi rezultat jasnog dogovora i zalaganja za razvojne projekte, posebno u opštinama na sjeveru Crne Gore. Budžet za 2025. godinu to potvrđuje. Zahvaljujući amandmanima i angažmanu poslanika Bošnjačke stranke, ali i drugih poslaničkih klubova, uvršteni su brojni kapitalni projekti, koji su definisani i Sporazumom o ulasku u 44. Vladu.

“I svjedoci smo da se kao nikada do sada pokušava naći rješenje za adekvatna ulaganja na sjeveru Crne Gore. Mora se i priznati da se zaista nikada nije ovoliko u parlamntu govorilo o neophodnosti razvoja i snažnog ulaganja u region sjevera, a nadam se da će se i sa riječi preći na djela u pravom smislu te riječi, jer poslije 50 godina, je vjerujem konačno došlo vrijeme da imamo kritičnu masu političkih aktera kako u parlamentu tako i u Vladi Crne Gore  koji na pravi način doživljavaju probleme i potrebu razvoja sjevera”, ističe on za CdM.

Navodi kako su neki od ključnih projekata završetak skijališta Štedim (Rožaje), put Gusinje–Grebaje, put Plav–Gusinje, dionica Petnjica–Bioče, valorizacija Đalovića pećine, skijalište Cmiljača (Bijelo Polje) i drugi.

“Ukupna sredstva opredijeljenja kapitalnim  budžetom Crne Gore za 2025. godinu su u iznosu od 280 miliona eura od čega je 100 miliona namijeneno za drugu dionicu auto-puta koja je upravo na sjeveru, te uz tih 100 miliona opredijeljeno je skoro još 90 miliona za druge razvojne projekte upravo na sjeveru države.  Dodatna sredstva od više miliona eura namijenjena su za rekonstrukciju i modernizaciju lokalne putne i vodovodne infrastrukture u Rožajama, Bijelom Polju, Petnjici, Pljevljima, Gusinju, Plavu i Beranama, Mojkovcu i Kolašinu. Ovo nisu priče ovo su konkretne brojke i projekti koji već imaju institucionalno pokriće i plan za realizaciju”  kaže potpredsjednik Skupštine.

Govoreći o nedavnoj zvaničnoj posjeti Republici Turskoj, na poziv potpredsjednika Velike narodne skupštine, Nurković kaže da je ona bila izuzetno sadržajna i produktivna.

“Što se tiče političke podrške i potredsjednika Velike narodne skupštine republike Turske Bekira Bozdaga kao i zamjenika ministra inostranih poslova republike Turske koji je istovremeno i direktor za evropske poslove vlade Republike Turske Mehmeta Kemala Bozaja, moram istaći da je ta podrška iznad svakog nivoa očekivanja, jer nas zaista kao državu podžavaju na našem evoropskom putu, a posebno ako članicu NATO saveza”, ističe sagovornik CdM-a.

Pozebno je istakao sastanak sa predsjednikom Privredne komore Ankare, Gurselom Baranom, koja broji 170.000 članova, gdje je obezbijeđena besplatna tehnička pomoć  što predstavlja konkretan doprinos našoj državnoj upravi i potencijalnim projektima.

“U Ankari sam razgovarao i sa generalnim direktorom TIKA-e Serkanom Kajalarom od koga sam dobio garancije za nastavak i proširenje podrške projektima u Crnoj Gori. I već je nakon našeg povratka u Crnu Goru došlo do sastanka sa koordinatorkom TIKA-e u Crnoj Gori Nihal Ersoj, tom prilikom smo konkretizovali dogovorenu saradnju sa namjerom da valorizujemo sve potencijalne inicijative. Imali smo i cijenim vrlo koristan razgovor sa predstavnikom YTB – Uprava za Turke u inostranstvu i srodne zajednice radi se o organizaciji preko koje se stipendiraju naši studenti koji su na školovanju u Turskoj, prilikom razgovora smo predložili da se poveća broj stipendija na nivou godine kao i iznos same stipendije, za šta smo dobili čvrsto uvjeravanje da će se isto i desiti na zadovoljstvo naših studenata.

Takođe, obavio sam važne razgovore sa predstavnicima dvije renomirane firme koje rade širom svijeta. Očekujemo njihov dolazak u Crnu Goru u skorije vrijeme, a njihov cilj je kako bi na terenu razmotrili mogućnosti učešća u građevinskim i infrastrukturnim radovima”, kazao je Nurković.

Dodao je da je početkom maja planirano njegovo učešće na Evroazijskom ekonomskom forumu u Istanbulu, u sklopu te posjete, planirani su i sastanci sa predstavnicima Privredne komore Istanbula, jedne od najvećih u Evropi, čime dodatno jačamo međunarodne privredne veze u interesu razvoja Crne Gore.

Bolja fiskalna disciplina

Nurković je za CdM govorio i cijenama u Crnoj Gori. Na pitanje kako zaustaviti nekoktrolisani rast cijena u Crnoj Gori, te postoji li rješenje jer je standard građana ugrožen, on kaže da je rast cijena globalni problem, i mora podcrtati da je rast cijena u Crnoj Gori u najvećoj mjeri generisan uvoznom zavisnošću Crne Gore, odnosno da se radi o uvezenoj inflaciji na koju država i nema neke velike instrumente uticaja na cjenovnu politiku izuzev u dijelu akciza, carina i PDV-a, mada se radi o nedovoljnim instrumntima u odnosu na realan rast cijena koji se desio posebno u periodu 2021 – kraj 2023 godine, ali to ne smije biti izgovor za pasivnost.

“Država mora da djeluje aktivno, kroz kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica, subvencionisanje najugroženijih slojeva društva, ali i dugoročne mjere poput razvoja domaće proizvodnje i energetske samoodrživosti. Potrebna je bolja fiskalna disciplina, odgovorno trošenje javnog novca i reforma tržišnih mehanizama. Kao partija, insistiramo na tome da nijedna politika ne bude usmjerena protiv standarda građana, negosve radimo za njihovu egzistencijalnu sigurnost i dostojanstvo u svakodnevnom životu. Takođe uvijek ističem da Crna Gora kao mala država samim tim i mala ekonomija koja je podložna uticaju eksternih faktora koji utiču na tržište ponude i tražnje mora imati jedan vid mehanizma zaštite sopstvenog tržišta pa makr to bio i „državni intervencionizam“ koji i nije imanentan za tržišnu ekonomiju za koju smo se kao država opredijelili još od vremena napuštanja socijalističkog načina upravljanja ekonomijom”, navodi Nurković.

Oprez i detaljna analiza

Na pitanje CdM-a da li crnogorske aerodrome treba dati u koncesiju i zašto, on kaže da je koncesija model koji može donijeti značajne benefite, ali samo ako se primijeni pažljivo, uz potpunu zaštitu državnih interesa.

“Naš stav je da nijedna odluka ovog tipa ne smije biti donesena bez prethodne stručne analize, javne rasprave i što većeg konsenzusa relevantnih aktera. Ako bi koncesija značila modernizaciju, povećanje kapaciteta i dodatni prihod za državu, uz punu kontrolu i bez gubitka suvereniteta  treba je razmotriti”, navodi.

U suprotnom, dodaje, zadržavamo pravo da je ne podržimo.

“Ako me pitate u ličnoj ravni, ja sam lično bliži ideji da sami razvijamo aerodromske kapacitete ali ukoliko za tako nečim imamo pored prijeko potrebnih finansijskih sredstva koja je evidentno da nam fale već duži niz godina, ali se zaista postavlja pitanje da li imamo i kadrovskog potencijala za potreban razvoj aerodroma jer ovde se radi o nemilosrdnoj konkurenciji, i ako nismo spremni da se izborimo sa konkurencijom iz regiona onda se neumoljivo nameće da moramo tražiti rješenja van okvira naših sveukupnih kapaciteta a to podrazumijeva i ne rado razmatranje davanja naših aeridroma na koncesiono korišćenje”, kazao je on.

Smtra da ozbiljno moramo u što skorijem vremnu razmotriti i valorizaciju aerodroma u Beranama, jer razvoj turističkih potencijala sjevera Crne Gore nije moguć u punoj mjeri bez postojanja aerodroma, a mi ga već imamo samo se treba valorizovati, a za to imamo i sa više strana iskazana interesovanja stranih investitora.

“Danas kada je trend rasta putnika u avio transportu ne razmišljati o unapređenju i avio dostupnosti svih destinacija u Crnoj Gori bilo bi odricanje razvoja ukupne crnogorske ekonomije ili u najmju ruku usporavanje razvoja”, zaključio je Nurković u razgovoru za CdM.