To je u intervjuu za Pobjedu kazao Mirsad Nurković, potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Glavnog odbora Bošnjačke stranke, komentarišući aktuelnu poziciju tog političkog subjekta.

On smatra da su u vladajućoj većini „mogući nesporazumi ili usporavanja“, ali da ne postoji kriza kada je riječ o evropskoj agendi.

On je takođe potvrdio da će aktuelni konzul u Njujorku Adel Omeragić naslijediti Admira Adrovića u poslaničkim klupama, a da će procedura biti završena nakon što bude formirana Centralna izborna komisija.

Komentarišući zahtjeve Demokratske narodne partije, Nurković kaže kako ne vidi potrebu za izmjenama Ustava „na način koji bi otvarao nove podjele“.

– Ostaje dilema da li su ovakvi politički potezi izraz stvarne potrebe za reformama ili pokušaj kupovine političkog vremena, skretanja pažnje sa suštinskih tema i dodatnog polarizovanja društva – zaključio je Nurković.

POBJEDA: Kako vidite ulogu Skupštine u ovoj godini, s obzirom na to da je ona ključna u odnosima Crne Gore sa EU u kontekstu zatvaranja preostalih poglavlja?

NURKOVIĆ: Uloga Skupštine u 2026. godini biće od presudnog značaja. Zakonodavni dom je u ovom trenutku jedna od najvažnijih institucija koja mora dati jasan, odgovoran i efikasan doprinos tom cilju. Poslanici su neposredni predstavnici građana, i upravo u tom svojstvu imaju obavezu da rade tempom i odgovornošću koji odražavaju jasnu volju većine građana, a to je da država što prije postane punopravna članica EU. To podrazumijeva agilniji rad, visok stepen političke zrelosti i spremnost da se evropski zakoni i reforme usvajaju bez nepotrebnih zastoja. Ono što mogu eksplicitno da tvrdim je da su svi kadrovi Bošnjačke stranke i u Vladi i u Skupštini maksimalno posvećeni EU integracijama. To je evidentno u međunarodnim aktivnostima koje sprovodi predsjednik BS Ervin Ibrahimović sa pozicije potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova.

Naravno, u politici su mogući određeni nesporazumi ili usporavanja, ali sam uvjeren da po pitanju evropske agende ne postoji stvarna kriza. Naprotiv, vjerujem da u Skupštini postoji mnogo šira saglasnost od same parlamentarne većine kada je riječ o evropskom putu Crne Gore. To pokazuje da u društvu, ali i u političkom sistemu, postoje kapaciteti i dobra volja da se ovaj proces privede kraju. Možda se po prvi put u punom kapacitetu vidi da i vlast i opozicija, uprkos razlikama, po strateškim pitanjima, mogu i moraju djelovati jedinstveno. Upravo takav pristup daje dodatnu snagu institucijama i šalje jasnu poruku našim evropskim partnerima da je Crna Gora politički zrela da završi proces pristupanja i zauzme mjesto koje joj pripada u evropskoj porodici.

POBJEDA: Kada će biti kompletiran poslanički klub BS i koga možemo očekivati umjesto Admira Adrovića?

NURKOVIĆ: Poslanički klub BS biće kompletiran u skladu sa zakonom i propisanim procedurama, odmah nakon što Centralna izborna komisija bude u punom, funkcionalnom sastavu i kada se završe sve potrebne formalnosti. BS je i u ovom procesu postupila odgovorno i institucionalno. Poslanik Adrović dao je značajan doprinos na svim funkcijama koje je obavljao u okviru BS, ministarstvu koje vodio u ranijem periodu, ali i u Skupštini. Upravo zbog toga poslanička lista nije bila slučajno koncipirana. Njegov nasljednik je, kao što je javnosti već poznato, naš kolega Adel Omeragić, inače osoba koja ima kapacitet, političku zrelost i kontinuitet da nastavi započeti rad i dodatno unaprijedi djelovanje poslaničkog kluba. Uprkos pokušajima da se ova tema u jednom dijelu javnosti predstavi kao negativna ili problematična konstrukcija, vrlo brzo će se pokazati da za takve interpretacije nema osnova. Odmah po kompletiranju, javnost će se uvjeriti da Poslanički klub BS, kao i do sada, funkcioniše u punom kapacitetu.

BS je i do sada pokazala da njen poslanički klub dosljedno, aktivno i odgovorno učestvuje u radu Skupštine, bilo kroz zakonodavne inicijative, rasprave ili podršku ključnim državnim politikama. Taj kontinuitet, ozbiljnost i posvećenost neće biti dovedeni u pitanje ni u narednom periodu.

POBJEDA: S kim BS kvalitetnije sarađuje u parlamentu, sa strankama vlasti ili opozicije, i zbog čega?

NURKOVIĆ: BS u parlamentu gradi iskrenu i korektnu saradnju i sa strankama vlasti i sa opozicijom svuda gdje postoji prostor za teme koje su od državnog interesa i koje odgovaraju stvarnim potrebama građana. Naš politički pristup ne počiva na podjelama, već na odgovornosti. Podsjetiću da smo u političkoj prošlosti bili partneri i sa današnjom opozicijom, ne samo u periodima kada smo zajedno činili vlast, već i u vremenu kada smo zajedno djelovali iz opozicionih klupa. Upravo to iskustvo nas je naučilo političkoj dosljednosti i principijelnosti, bez obzira na poziciju sa koje djelujemo.

Ono što BS izdvaja od većine političkih aktera je činjenica da nijedno pitanje od državne važnosti nikada nijesmo tretirali neozbiljno, niti smo bili spremni da takva pitanja zaobiđemo ili podredimo dnevno-političkim interesima. Državni interes je za nas uvijek bio i ostao iznad partijskog. Sama činjenica da smo dio parlamentarne većine koja, bez obzira na heterogenost i ideološke razlike, ipak funkcioniše stabilno i u najvećoj mjeri efikasno, govori u prilog tome da BS ima kvalitetnu saradnju sa partnerima i da ne dolazi do zastoja kada su u pitanju najvažnije odluke za državu. To potvrđuje da znamo da preuzmemo odgovornost i da doprinosimo rješenjima, a ne blokadama. Zbog toga danas pružamo punu podršku svim inicijativama koje dolaze kako iz većine tako i iz opozicije, ukoliko su one kvalitetne, argumentovane i u interesu građana. Takav pristup, djelovanje po principima, a ne po formi ili političkim etiketama, jasno pokazuje da BS državu stavlja na prvo mjesto, bez obzira na to da li se nalazi u vlasti ili opoziciji. Upravo to prepoznaju i građani, što se ogleda u rastu povjerenja i podrške koju BS ima u javnosti.

POBJEDA: S obzirom na to da je BS dio Evropske narodne partije (EPP), kako vidite saradnju sa kolegama iz parlamenata evropskih zemalja, ali i Evropskog parlamenta? Koliko oni doprinose našem evropskom putu?

NURKOVIĆ: Članstvo u EPP predstavlja važan politički i strateški kapital, ne samo za našu stranku, već i za Crnu Goru u cjelini. Kroz EPP ostvarujemo kontinuiranu i sadržajnu saradnju sa kolegama iz parlamenata evropskih zemalja, kao i sa poslanicima Evropskog parlamenta, što Crnoj Gori daje dodatnu vidljivost i kredibilitet na evropskoj političkoj sceni. Ta saradnja nije formalna, već suštinska. Ona se ogleda kroz politički dijalog, razmjenu iskustava, institucionalnu podršku i jasno razumijevanje specifičnosti procesa proširenja na Zapadni Balkan. Naši evropski partneri vrlo dobro poznaju politički kontekst Crne Gore i pružaju podršku reformama koje su ključne za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, posebno u oblastima vladavine prava, demokratije i ljudskih prava. Kolege iz Evropskog i nacionalnih parlamenata zemalja članica EU često djeluju kao snažni zagovornici crnogorskog evropskog puta unutar evropskih institucija. Njihova politička podrška, ali i konstruktivne kritike pomažu da proces integracija ostane kredibilan, dinamičan i usmjeren ka konkretnim rezultatima. U tom smislu, doprinos EPP-a i naših evropskih partnera nije zanemarljiv. Naprotiv, on je značajan i mjerljiv. BS taj odnos koristi odgovorno, uvijek imajući u vidu da je evropska perspektiva Crne Gore strateški cilj oko kojeg ne smije biti dilema, niti političkih kalkulacija. Upravo kroz takva partnerstva dodatno potvrđujemo da Crna Gora pripada evropskoj porodici vrijednosti i da je spremna da taj put uspješno privede kraju.

POBJEDA: Kako vidite odluku DNP-a o napuštanju Vlade nakon što nijesu prihvaćeni njihovi prijedlozi o izmjenama Ustava u dijelu pozicije srpskog jezika, zatim zakona o državnim simbolima u vezi sa trobojkom i uvođenja dvojnog državljanstva, te odustajanja od gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu? Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

NURKOVIĆ: Odluku DNP-a o napuštanju Vlade zbog neprihvatanja njihovih inicijativa treba posmatrati u širem političkom i institucionalnom kontekstu, tim prije što je ta stranka već saopštila da će djelovati iz opozicije. To dodatno definiše politički okvir u kojem treba tumačiti njihove stavove i poteze. Svaki politički subjekt koji ima legitimitet dobijen na izborima, ima pravo da predlaže inicijative i zastupa svoje političke stavove i to pravo niko ne može niti treba da osporava. Međutim, ključno pitanje nije samo pravo na inicijativu, već i njen sadržaj, svrha i doprinos stabilnosti i funkcionalnosti države. U tom smislu, ostaje dilema da li su ovakvi politički potezi izraz stvarne potrebe za reformama ili pokušaj kupovine političkog vremena, skretanja pažnje sa suštinskih tema i dodatnog polarizovanja društva.

Kada je riječ o predloženim izmjenama Ustava u dijelu jezika, državnih simbola i uvođenja dvojnog državljanstva, moj stav je jasan. Ne podržavam takve inicijative. Ustav je dao široka, jasno definisana i zaokružena prava svim građanima i narodima, koji zajedno čine građanski karakter države. Taj okvir omogućava ravnopravnost, stabilnost i evropsku perspektivu Crne Gore i ne vidim potrebu da se on mijenja na način koji bi otvarao nove podjele. Ti zahtjevi mogu biti legitimni kao politički pokušaj ostvarivanja određene vizije, ali ostaje otvoreno pitanje cilja te vizije. U demokratskom društvu, konačnu odluku donosi većina građana, odnosno da li većina smatra takva pitanja prioritetnim i u interesu države ili ne. Želim da istaknem činjenicu da BS svoj politički program zasniva upravo na Ustavu i pravima koja on garantuje. U tom okviru, u našem programskom opredjeljenju postoji i ideja o unapređenju određenih ustavnih normi, ali za bilo kakve promjene smatram da je neophodan puni konsenzus svih političkih aktera kako se niko ne bi osjećao povrijeđen, zapostavljen niti diskrimisan. Na taj način zatvaramo svaki prostor za spekulacije da BS želi da „ruši“ ili relativizuje državu. Naprotiv, naš pristup jasno poručuje da niko nema monopol nad državotvornošću i da je Crna Gora jednako država svih njenih građana i naroda, uključujući i narod kojem i sam pripadam.

POBJEDA: Upravo je DNP najčešće „prozivao“ BS zbog koalicija sa DPS-om. Da li je to bio razlog zbog kojeg je BS zatražila redefinisanje odnosa u Bijelom Polju, ali tek godinu i po nakon ulaska u vlast?

NURKOVIĆ: Tačno je da je DNP u više navrata javno prozivala BS zbog političkih aranžmana sa DPS-om. Međutim, sama činjenica da se približavamo i drugoj godini mandata u Bijelom Polju, a da BS nije reagovala na takve insinuacije, najbolje pokazuje da se ne obaziremo na političke konstrukcije i dnevne polemike. Naši politički aranžmani, bilo u Bijelom Polju, Ulcinju ili Gusinju, jasno potvrđuju dosljednu praksu. BS nigdje nije u vlasti zato što mora, već zato što smatra da treba. Na državnom nivou sarađujemo sa onima koji mogu i žele da rade dobar posao u interesu građana, a naša uloga nije pasivna, već aktivna i korektivna. Kada procesi funkcionišu, mi ih podržavamo. Kada zastanu, to je jasan signal da postoje neslaganja koja se moraju otvoreno razmotriti.

Želim biti potpuno precizan. Zahtjev za redefinisanje odnosa u Bijelom Polju nema nikakve veze sa DNP-om, niti sa bilo kojom drugom strankom. To je unutrašnje pitanje funkcionisanja lokalne vlasti i odgovornosti prema građanima. Slične standarde i kriterijume postavljamo i tamo gdje BS ima snažnu političku ulogu, poput Gusinja, i ne pravimo razliku niti tražimo povlašćen položaj. Signal za preispitivanje koalicionog aranžmana u Bijelom Polju upravo pokazuje da BS nema princip „biti u vlasti po svaku cijenu“. Ako vlast ne funkcioniše, ako nema vidljivih rezultata i ako izostaje međusobno uvažavanje, onda za nas nema ni političkog smisla da u takvom aranžmanu ostajemo. To primjenjujemo na svim nivoima. No, o detaljima uspješnosti ili neuspješnosti koalicine vlasti u Bijelom Polju možda nijesam mjerodavan da sudim, jer sam predsjednik Odbora BS u Rožajama, pa nemam relevantne činjenice. Ali sam zato dao jasan odgovor na pitanje o političkim principima vršenja koalicione vlasti. U krajnjem, naš politički kredibilitet ne gradimo na broju funkcija, već na dosljednosti. A da smo spremni da takve principe branimo, BS je već više puta pokazala u praksi.

POBJEDA: Stranke Evropskog saveza su odbile zahtjeve BS vezane za Bijelo Polje. Da li je onda realno očekivati redefinisanje odnosa u Gusinju gdje činite vlast upravo sa strankama iz te političke platforme?

NURKOVIĆ: U ovom trenutku nije realno očekivati redefinisanje odnosa u Gusinju, jer BS nije uputila nikakve zahtjeve koji se odnose na preispitivanje koalicionog aranžmana u toj opštini. Zbog toga odbijanje zahtjeva u Bijelom Polju ne može i ne treba automatski da se preslikava na Gusinje. Odnos ES prema Bijelom Polju donekle podsjeća na narativ drugih političkih krugova. Pokušava se uspostaviti veza tamo gdje ona suštinski ne postoji. Naravno, potpuno je legitimno da, ukoliko smatraju da za to postoji osnov, ES sam pokrene pitanje preispitivanja odnosa u Gusinju. U tom slučaju, BS će se, kao i uvijek, odgovorno i principijelno odrediti prema svakom konkretnom prijedlogu ili inicijativi. Politika jeste zahtjevna i često podrazumijeva djelovanje u različitim aranžmanima, ali je daleko teže u tim okolnostima ostati dosljedan, principijelan i politički „čist“. Upravo zbog toga, politička odgovornost i odmjerenost moraju biti ispred bilo kakvih privilegija koje vlast sobom nosi, jer one lako mogu prerasti u zavisnost. BS je do sada pokazala da takav pristup ne prihvata i da ostaje vjerna svojim principima, bez obzira na političke okolnosti. 

BS za sada neće redefinisati odnose sa partnerima na državnom nivou, ali neće ni ćutati

POBJEDA: Da li bi BS trebalo da inicira redefinisanje odnosa unutar vladajuće koalicije na državnom nivou?

NURKOVIĆ: U ovom trenutku nije bilo ideja da iniciramo redefinisanje odnosa unutar vladajuće koalicije na državnom nivou. Primarni cilj aktuelne vlasti mora ostati poštovanje volje građana i uspješno privođenje Crne Gore članstvu u EU. Dokle god se evropski put odvija kroz stabilnu, odgovornu i korektnu saradnju, ne postoji racionalan razlog za preispitivanje koalicionih odnosa. Ukoliko se dese neki neočekivani događaji koji bi ugrožavali naš EU put ili samostalnost i suverinitet Crne Gore, onda se nameće logičan odgovor: BS bi ekspresno tražila redifinisanje svih odnosa, jer su to stvari oko kojih nema nikakvih pogodbi niti tolerisanja.

Naravno, unutar svake partije, pa i unutar vladajuće koalicije, postoje različita mišljenja, politički pogledi i istorijska iskustva. Sa nekim partnerima dijelimo slične vrednosne i nacionalne poglede, dok sa drugima imamo dijametralno suprotne stavove. Ipak, u ovom trenutku ne vidim to kao prepreku za ostvarivanje višeg, zajedničkog cilja – evropske budućnosti Crne Gore. Ukoliko bismo politiku vodili isključivo po principu potpune istovjetnosti i ideološke podudarnosti, ne bismo govorili o razvoju, već o stagnaciji. Različitost sama po sebi nije problem. Problem nastaje onda kada se ona koristi za blokade i udaljavanje od strateških ciljeva države.

S druge strane, želim biti potpuno jasan. Tamo gdje se sa partnerima ne slažemo, BS neće ćutati. Ukoliko bi iz bilo kojih političkih krugova došlo do pokušaja da se evropski put uspori, preskoči ili relativizuje, takav pristup ne bi imao našu podršku. Evropska agenda za nas nije deklarativna, već suštinska, i tako će ostati i u budućem periodu sve do ispunjenja tog cilja.

POBJEDA: Da li smatrate da treba mijenjati Ustav i zakone u dijelu koji se odnosi na poziciju manjinskih naroda, uključujući i građanski karakter države Crne Gore?

NURKOVIĆ: U određenim segmentima moguće je govoriti o unapređenju simboličkog okvira države, poput pitanja državnog grba, kako bi on u većoj mjeri odražavao multietnički i multivjerski karakter Crne Gore. Takav pristup ne bi predstavljao narušavanje građanskog koncepta, već njegovo dodatno potvrđivanje, uz jasno odbacivanje svih identitetskih podjela i etiketa ili sličnih konstrukcija koje su u suprotnosti sa savremenim građanskim društvom. Ustav je donesen demokratskim putem i predstavlja temelj građanskog poretka i ravnopravnosti svih njenih građana i naroda. Jednako tako, Ustav se može mijenjati isključivo demokratskim procedurama koje su jasno definisane, kroz kvalifikovanu dvotrećinsku većinu u Skupštini, uz dodatne ustavne mehanizme poput referenduma kada je to propisano.

Ne smatram da su manjebrojni narodi u Ustavu zapostavljeni ili uskraćeni u pogledu prava. Naprotiv, ustavni okvir je postavljen široko i inkluzivno, u skladu sa savremenim evropskim standardima. Ono što, međutim, predstavlja problem u praksi je činjenica da se ti ustavni principi i zakonske garancije ne primjenjuju uvijek dosljedno i u punom kapacitetu. Upravo tu vidim prostor za ozbiljnu raspravu, ne nužno o promjeni ustavnog teksta, već o jačanju institucionalne primjene postojećih rješenja. Nedavni primjeri, poput procesa izbora sudija Ustavnog suda, jasno pokazuju koliko je važno da se ustavni principi poštuju ne samo formalno, već i suštinski, posebno kada je riječ o ravnopravnosti i povjerenju u institucije. U ovom trenutku BS nije inicirala pitanje izmjena Ustava u ovom dijelu. Ukoliko se takva tema u budućnosti otvori ili dođe na dnevni red kroz institucionalne i demokratske kanale, prema njoj ćemo se odnositi odgovorno, ozbiljno i u skladu sa interesima građanskog karaktera države Crne Gore.