Od početka godine u Crnoj Gori sve poskupilo

To su u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocijenili Filip Lazović iz Unije poslodavaca i ekonomski analitičar i predsjednik crnogorskog Udruđenja poslodavaca Vasilije Kostić.

Građani su 1. februara primili uvećanu platu, usklađenu sa ekonomskim programom “Evropa sad” koji je u crnogorskom parlamentu usvojen krajem prošle godine, zajedno sa budžetom.

Programom je minimalna plata sa 250 porasla na 450 eura, a prosječna sa 530 na 670.

Idejni tvorac tog programa je odlazeći ministar finasija Milojko Spajić koji je formulu za uvećanje zarada izveo kroz usvajanje seta poreskih zakona i “skidanje” doprinosa za zdravstveno osiguranje sa plate zaposlenog.

Najviše poskupila hrana

Još nema zvaničnih podataka o tome koliki je rast cijena u Crnoj Gori od početka godine, budući da se Zavod za statistiku (MONSTAT) tim povodom nije oglasio. Kako je rečeno RSE to će učiniti za desetak dana.

Čekajući zvaničnu statistiku, crnogorski građani svjedoče poskupljenjima, u prvom redu hrane.

Njihova je procjena da su cijene porasle u prosjeku do 30 posto, a nekih proizvoda čak i 50 procenata.

Maja iz Podgorice kaže za RSE da je rast cijena od početka godine dostigao zabrinjavajuće nivoe:

“Hrana je najviše poskupila. Kesica kafe je sa 0,59 sad već 0,99. Jogurt sa 0,99 na 1,35 . U pekari su svi proizvodi poskupjeli 30 centi, a objašnjenje je najčešće: svi su podigli pa što ne i mi”.

Građani namirnice najčešće kupuju na pijaci i u marketima velikih trgovinskih lanaca iz kojih nijesu bili raspoloženi da za RSE govore o rastu cijena, uzrocima i razlozima za povećanje cijena većine artikala. Obećali su im pisane odgovore.

Novak iz Podgorice kaže da su osjetno poskupili proizvodi za bebe i djecu:

“Najdrastičniji primjeri su voćne kašice čija je cijena prije par mjeseci bila 50 centi a sada je od jedan euro do euro i 50 centi.”

Danijel takođe tvrdi da su troškovi života naglo porasli od početka godine:

“Račun za nedjeljnu osnovnu nabavku mi je uvećan 25 eura. U pitanju je nabavka za jednu osobu jer živim sam. Ovo znam jer svake nedjelje kupujem iste osnovne stvari. Cijene još rastu i to me zaista brine.”

Nataša iz Podgorice kaže da su u odnosu na prethodnu godinu troškovi za tročlanu porodicu samo za hranu veći 125 eura mjesečno.

Drastično je poskupilo i meso. Iz kompanije Mesopromet su saopštili da su od početka godine zbog poskupljenja stočne hrane, uvećali cijene junećeg, telećeg, goveđeg i jagnjećeg mesa za 35 odsto, dok je piletina poskupila 25 odsto. Kilogram ćevapa koji je do nedavno bio pet i po eura, sada je sedam.

Poskupila je i “zelena pijaca” što trgovci objašnjavaju porastom cijena uvoza tokom zimskih mjeseci, kada je smanjena domaća proizvodnja. Na primjer, kilogram krastavca je dostigao rekordnih tri i po eura za kilogram.

Strah od inflacije iz devedesetih

Poskupljenja koja ne prestaju kod Maje izazivaju strah od povratka u vrijeme galopirajuće inflacije:

“Taj neprijatni osjećaj da cijene stalno rastu budi one ružne uspomene na dane inflacije, tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Tješi samo saznanje da ne štampamo novac, inače bi opet bilo svega.”

Period devedesetih godina obilježio je raspad bivše Jugoslavije, galopirajuća inflacija i vrtoglavi pad vrijednosti dinara, koji je bio valuta te države. To je bio uvod u tešku finansijsku i ekonomsku krizu.

Bilo je to vrijeme “siromašnih milijardera” jer je novcu koji je štampan sa sve većim brojem nula gotovo na devnom nivou opadala vrijednost.

U Crnoj Gori je novembra 1999. godine uveden dvovalutni sistem u kojem su funkcionisali njemačka marka i dinar da bi od januara 2001. godine, njemačka marka postala jedino sredstvo plaćanja. Iako Crna Gora nije članica Evropske unije, od marta 2002. godine koristi euro kao platežno sredstvo.

Skuplje i kod frizera

I frizerski saloni u Podgorici su od početka godine podigli cijene usluga zbog, kako tvrde, rasta cijena opreme i uvoznog materijala koje kupuju kod dobavljača.

Poznati podgorički frizer Zoran Vukčević kaže za RSE da su cijene u njegovim salonima uvećane oko 20 posto dok je, kako navodi, konkurencija podigla cijene i do 40:

“Mi smo podigli cijene nakon početka ‘Evrope sad’ jer su skočile cijene robe između 30 i 40 posto. Ja sam bio prinuđen da to uradim jer više nijesmo mogli da obezbjeđujemo robu po nabavnoj cijeni. Ostali saloni oko nas su podigli cijene i do 40 posto, a ima i onih na periferiji koji još nijesu povećavali cijene usluga mada mislim da ne mogu dugo tako da izdrže.”

Gdje su uzroci novog talasa poskupljenja?

Da li su poskupljenja posljedica negativnih trendova na globalnom tržištu energenata, hrane i usluga ili činjenice da su lokalni privrednici digli cijene uslijed povećane platežne moći građana, do koje je dovelo povećanja zarada iz programa “Evropa sada”?

Uzroke talasa poskupljenja treba isključivo tražiti u situaciji na globalu, kaže za RSE Filip Lazović iz Unije poslodavaca Crne Gore.

On ukazuje na to da je domaća privreda uvozno orjentisana zbog čega je državi značajno sužen prostor za ublažavanje cjenovnih udara koji stižu sa globalnog tržišta:

“Aktuelne cjenovne trendove kod nas dominatno određuje situacija na globalnom tržištu a mnogo manje ono što proističe iz programa Evropa sad. Tim prije što su ova poskupljenja krenula još na ljeto prošle godine. Od tada bilježimo rast cijena ključnog energenta za svaku privrednu oblast a to je gorivo, što se počelo dešavati mnogo prije uvećanja zarada”, navodi Lazović.

On podsjeća da Crna Gora ne proizvodi žitarice, nema domaće izvore naftnih derivata i goriva , a i jedan od najjačih privrednih sektora – građevinarstvo, zavisno je od uvoza materijala čija je cijena takođe značajno uvećana.

Rastu cijena za sada blago doprinosi i ‘Evropa sad’

Iako je saglasan sa ocjenom da su kretanja na svjetskom tršištu dominatno uticala na najnoviji talas poskupljenja u Crnoj Gori, ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE ističe da su cijene dijelom porasle i nakon što je počela primjena programa “Evropa sad”:

“Od početka sam kritikovao taj program zbog određenih manjkavosti ali on svakako nije kjučni razloga za aktuelna povećanja cijena. On je tek počeo sa primjenom i njegov uticaj na cjenovna kretanja je za sada mali”, ističe Kostić.

On smatra da program prema kojem su uvećane zarade u Crnoj Gori, u narednim mjesecima ipak može da doprinese dodatnom uvećanju inflacije:

“Jednostavno, tržište tako funkcioniše, kada su uvećani platežna moć i tražnja onda i cijene rastu.”

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović predviđa da će zbog ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje najvjerovatnije morati da dođe do uvećanja stope PDV sa 21 na 25 posto, ukazujući na rizik da se budžet neće puniti prema očekivanjima Ministarstva finasija i da će država imati problem sa finansiranjem Fonda zdravstva.

I dok još nema statistike za januar 2022. godine , za 2021. se može raći da je definitivno bila godina serijskih poskupljenja.

Iako su rasle cijene svih proizvoda i usluga, ipak je godinu obilježio podatak da je cijena goriva povećavana čak 15 puta.